Večeras pomijeramo kazaljke na ljetno računanje vremena što znači da ćemo spavati sat kraće
Da podsjetimo, u dva sata ujutro kazaljke pomjeramo jedan sat unaprijed – sa dva na tri ujutro.
Hoće li i kako će ova izmjena uticati na naš organizam?
Sva živa bića, uključujući i čovjeka razvili su unutrašnji biološki sat. Taj sat reguliše naše potrebe i procese poput spavanja, tjelesne temperature, unošenja hrane, metabolizma. On je prilagođen našem životnom stilu, a kada dođe do naglog mijenjanja računanja vremena, poput pomjeranja sata, naš biološki sat se može privremeno ili trajnije poremetiti.
Pomjeranje sata uzrokuje poremećaj unutrašnjeg ritma, što može dovesti do pojave umora ili nesanice. Pomjeranje sata može povećati rizik za nastanak depresije i gojaznosti.
- Neke studije kažu da ne treba dirati taj cirkadijalni ritam, to je taj naš biološki sat, koji tačno prepoznaje kad šta treba da se radi, koliko treba da spavate, koliko je potrebno da se svi biološki procesi i procesi reparacije, koji su neophodni za san i koji se dešavaju dok spavamo, mogli obaviti. Naravno, kad to prekinete na jedan “nasilan” način, onda to ne prija, ali da može imati neke teške posljedice po zdravlje, to zaista ne – objasnila je ovu pojavu za “Blic” dr Ivana Stefanović, specijalista urgentne medicine.
Zabrinjavajuće podatke daju istraživanja sprovedena u Kanadi, kada je utvrđeno da se značajno povećao broj saobraćajnih nesreća prvog dan nakon pomjeranja sata. Još jedan zabrinjavajući podatak dala je studija sprovedena u Švedskoj koja je pokazala da je u prva tri dana nakon pomjeranja sata povećana učestalost od srčanog udara. Treća studije, ovoga puta sprovedena u Danskoj uočila je da periodu neprosredno nakon pomjeranja kazaljki broj slučajeva oboljelih od depresije raste i do 11%.
Doktorica Stefanović ipak ističe, da promjena računanja vremena sama po sebi nije faktor rizika ni za jednu bolest pogotovo ukoliko se hronični bolesnici pridržavaju prepisane terapije i vodimo zdrav način života.
Međutim, treba da povedemo računa o faktorima rizika, a to su hipertenzija, dijabetes, kako da držimo holesterol i ostale masne materije pod kontrolom u krvi, šta jedemo i koliko se bavimo fizičkom aktivnošću.
- Kad sve to radite, čak i ako imate neku od ovih bolesti, a držite je pod kontrolom lijekovima, onda promjena vremena može doći samo kao neprijatnost. Činjenica je da mi neprijatnosti teško podnosimo – objašnjava Stefanovićeva.
Ideja o ukidanju ljetnog računanja vremena
Evropa je prethodnih godina najavljivala ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena, odnosno pomjeranje sata, a obrazloženje je bilo upravo zdravstvene prirode.
Evropski parlament je prihvatio ukidanje sezonskog vremena 26. marta prošle godine kada je ova odluka trebalo da počne da se primjenjuje, ali do toga još uvijek nije došlo.
Inače, zimsko vrijeme je, zapravo, standardno vrijeme, dok je privremeni prelazak na ljetno računanje vremena uveden 1916. godine u Njemačkoj i u državama koje su bile njene saveznice u Prvom svjetskom ratu.
Inače, na dan proljetne ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer Zemlja posjeduje atmosferu, koja prividno uzdiže sunce iznad horizonta, objašnjavaju u Astronomskom društvu “Ruđer Bošković”.
