Novi zakon o nasljeđivnju: Notari će voditi ostavinske postupke

Od devetog januara ove godine, primjenjivat će se Zakon o nasljeđivanju u Federaciji BiH. Stupanjem na snagu ovog zakona, u zaborav odlazi zakon o nasljeđivanju iz 1980. godine.

“Novi zakon obuhvata materijalni i procesni dio i u potpunosti izjednačava prava i vanbračnih partnera, kako u oblasti porodičnog tako i nasljednog prava. Novi zakon o nasleđivanju takođe vodi računa o garanciji prava vlasništva i slobodi raspolaganja testamentarnim i ugovornim putem. Primjenom ovog zakona rasteretiće se i pravosuđe a postupak će voditi notari.
Postupak u nasljednim stvarima, pored niza novina, predviđa da će notari kao povjerenici federalnih općinskih sudova voditi ostavinske postupke umjesto advokata. Sud će povjeriti notaru, po mjesnoj nadležnosti, provođenje ostavinskog postupka, dostaviti mu spis bez odgađanja i to po abecednom prezimenu notara. Notar će voditi postupak na isti način na koji to čini općinski sud tako što će ova ustanova formirati spis po zaprimljenom prijedlogu za provođenje ostavine. Notar će, po službenoj dužnosti, provjeriti da li je nadležan ali i to da li je prijavljena imovina koja ulazi u ostavinsku masu. Notar je ovlašten pribaviti podatke i isprave od nadležnih organa bez plaćanja sudskih taksi što će doprinjeti smanjenju troškova. Nadzor nad njegovim rado ima nadležni sud koji mu je povjerio posao a notar ne može odbiti vođenje postupka. Ovim se rasterećuje rad pravosuđa.

Pored rasterećenja sudova, očekuje se i brže provođenje ostavinskih postupaka, te smanjen broj prigovora na rješenja javnih bilježnika, kako je to slučaj u Hrvatskoj. Prema riječima, Merdžane Škaljić, prenošenje ovih poslova na notare neće biti veće finansijsko opterećenje za stranke. Prema novom Zakonu o nasljeđivanju, federalni ministar pravde će donijeti pravilnik o registru testamenta i drugih nasljedno-pravnih poslova tokom 30 dana od dana stupanja na snagu zakona te pravilnik o nagradama i naknadi troškova notarskih usluga u vođenju ostavinskog postupka.”

“Novi Zakon o nasljeđivanju u Federaciji BiH objavljen je u Službenim novinama Federacije BiH 1. oktobra prošle godine, a njegova primjena će početi 9. januara, čime će prestati primjena važećeg Zakona o nasljeđivanju iz 1980. godine.

Za razliku od dosadašnjih propisa, prema kojim su materijalno-nasljedno pravo i ostavinski postupak bili regulisani u dva različita zakona, novi Zakon o nasljeđivanju je kodifikovan propis koji ih objedinjuje, tako da je obuhvaćen i postupak vezan za nasljeđivanje.

Promjena društveno-ekonomskog i pravnog uređenja u BiH zahtijevala je izmjenu postojeće legislative i donošenje novih zakona, u oblasti stvarnog i zemljišnoknjižnog prava, te donošenje novog Porodičnog zakona. Porodični zakon iz 1979. godine je zamijenjen novim zakonom donesenim 2005., kojim je izjednačena bračna i vanbračna zajednica, dok je u nasljednom pravu BiH ostala neusaglašenost. Tako je sada novim Zakonom o nasljeđivanju u potpunosti izvršeno izjednačavanje prava i vanbračnih partnera, kako u oblasti porodičnog, tako i nasljednog prava.

„Intencija zakonodavca je bila prioritetno rasterećenje pravosuđa, što je u vezi sa preporukama Evropske komisije i strukturalnog dijaloga i Strategije razvoja pravde u BiH. Naravno, to nam je nametnuo i Dejtonski sporazum, pogotovo kada je u pitanju zaštita privatnog vlasništva, kojoj se ovim novim Zakonom o nasljeđivanju daje prava garancija“, kaže notar Adem Jakupović.

Prenošenje ostavinskih postupaka na notare je u zemljama okruženja dalo značajne efekte i rasteretilo pravosuđe, a najbolji primjer je vođenje ostavinskih postupaka u Republici Hrvatskoj.

„Analize su pokazale da je taj prijenos nadležnosti ostavinskih postupaka u RH imao itekako efekte, jer je smanjen broj prigovora, smanjen broj žalbi i ubrzan postupak vođenja ostavinskih predmeta“, ističe Jakupović.

Postupak u nasljednim stvarima predviđa niz novina, a najznačajnija je da će notari kao povjerenici općinskih sudova u Federaciji BiH voditi ostavinske postupke.

„Notar će po prijemu predmeta raditi kao što je do sada radio i Općinski sud. Dakle, pozivati stranke na ročišta, voditi zapisnike i uzimati nasljedničke izjave, te proglašavati i donositi rješenje o nasljeđivanju“, pojašnjava Jakupović.

On naglašava da je novim zakonom notar ovlašten pribavljati potrebne podatke i isprave od nadležnih organa i to bez plaćanja sudskih i administrativnih taksa, tako da će to doprinijeti znatnom smanjenju troškova, s obzirom na to da su do sada stranke sudu bile obavezne dostaviti zemljišno-knjižne izvatke, posjedovne listove i ostalu dokumentaciju za čije pribavljanje su plaćale odgovarajuće takse. Građani će biti u obavezi platiti samo nagrade i naknade troškova za notarske usluge u vođenju ostavinskih postupaka.”




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *