Oh, to učenje, pogledajte koje metode su najbolje, a koje najlošije za prikupljanje znanja (učenje)

1358

Učenje uvijek predtavlja problem. Kako, na koji način i koju metodu koristiti prilikom učenja, najčešća je dilema koja jednako muči osnovce, srednjoškolce, studente… i sve one koji imaju namjeru pokupiti što više znanja.

Nauka preporučuje neke metode učenja, pa pogledajte o kojim metodama je riječ. Naučna zajednica putem časopisa desetljećima proučava različite metode putem mase objavljenih tekstova, što je za mnoge, počev od učenika, roditelja nastavnika… preglomazno i prekomplikovano.

“U svijetu koji se brzo mijenja i u kojem je puno informacija, svako od nas, bilo da se radi o djetetu u školi, studentu ili odrasloj osobi, mora znati kako da dobro uči. Dosadašnja praksa pokazuje da većina od nas ne koristi tehnike učenja za koje je nauka dokazala da su najefektivnije. Naprotiv, većina nas koristi tehnike koje su najmanje efektivne, kao što je ponavljano čitanje ili podvlačenje bitnog.

Ali, na svu sreću, tim sastavljen od pet vodećih psihologa na čelu sa Džonom Dunlovskim sa državnog Univerziteta Kent, pažljivo je istražio 10 tehnika učenja i svaku tehniku ocijenio na osnovu dokaza koje su prikupili. I evo kratkog rezimea njihovog izvještaja.

Najlošije tehnike

Prema ovom istraživanju, najgore tehnike učenja su upravo one koje koristimo najčešće – podvlačenje i naglašavanje “bitnog”. Iako je ovo najčešći metod učenja, od nje, tvrde stručnjaci nema druge koristi osim samo čitanja teksta. Pojedina istraživanja pokazuju da metoda isticanja bitnog može stati na put učenju, jer naglašava individualnu činjenicu i može ugroziti proces povezivanja i izvođenja zaključaka.

Skoro jednako loše je ponovno čitanje (“rereading”) koje je manje efektivno od drugih zabilježenih tehnika. Uslovno rečeno kao najmanje loš metod pokazuje se sumiranje pročitanog ili hvatanje bilješki, koje mogu biti od koristi za one koji su vješti u tome, ali opet, postoje daleko bolji načini kako utrošiti svoje vrijeme učenja. Prema rezultatima istraživanja, podvlačenje, sumiranje, odnosno “hvatanje zabilješki” su se pokazale kao najmanje korisne metode.

Najbolje tehnike

Za razliku od spomenutih postupaka poput podvlačenja ili ponovnog iščitavanja materijala, strategije učenja koje donose najviše rezultata nisu toliko poznate izvan psiholoških laboratorija. Uzmimo na primjer distribucijsku praksu (“distributed practice“). Ova tehnika uključuje širenje sesije učenja, a manje predlaže maratonska učenja. Učenje u zadnji minut možda vam može pomoći da položite test, ali će vam te informacije brzo nestati iz sjećanja. Mnogo je bolje materijal savladavati tokom dužeg vremena, jer ćete na taj način kvalitetnije zapamtiti informacije.

Druga strategija učenja koja se preporučuje od više stručnjaka je praksa testiranja. Naravno, ovdje ne mislimo na testiranje za ocjenu. Praksa testiranja nije uobičajena tehnika učenja iako postoji mnogo dokaza da ovaj pristup dovodi do kvalitetnog usvajanja informacija, a tehnološka pomagala i mnoge aplikacije koje su dostupne u savremenom svijetu mogu nam pomoći u ovoj tehnici učenja. Najzastupljenije su fleš kartice i aplikacije poput Quizlet, StudyBlue i FlashCardMachine, a praksa pokazuje njihovu veliku korisnost.

Ostale tehnike

Ostale tehnike procijenjene od strane Dunlovskog i njegovih kolega nisu se pokazale kao najučinkovitije. Te metode uključuju mentalne slike i odnose se na slike koje će vam pomoći da zapamtite tekst, elaborativna ispitivanja koja se odnose na stalno propitivanje “zašto”, a to je često neugodna metoda jer podsjeća na malo dijete koje konstantno vuče za rukav sa pitanje “zašto”.

Još jedan metod koji je predložen je samo-objašnjenje koje se odnosi na tjeranje da sebi u detalje objasnite tekst, ali njegova učinkovitost zavisi od toga koliko su tačna vaša objašnjenja. Miješanje različitih vrsta problema nije se pokazalo kao korisno. Sve ove tehnike su ocijenjene kao umjereno niske, jer se vrijeme koje se na njega potroši, ne iskoristi na najkvalitetniji mogući način.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *