Sci/TechVIJESTI

REVOLUCIONARNO: OTKRIVENA PLANETA SLIČNA ZEMLJI

Evropska južna promatračnica (ESO) danas je u svom sjedištu u Münchenu objavila senzacionalno otkriće – njeni naučnici su otkrili planet nalik na Zemlju koji kruži oko Proxime Centauri, nama najbliže zvijezde nakon Sunca, i to u zoni Zlatokose, što znači da bi mogao biti nastanjiv.
Planet, nazvan Proxima b kruži oko crvenog patuljka, a stručnjaci vjeruju da postoji šansa da je najbliži ekstrasolarni svijet na kojem bi moglo biti života.

Već do sredine vijeka mogli bismo imati bliske snimke “Nove Zemlje” – planete Proksima B, koja je nedavno otkrivena u našem susjednom zvjezdanom sistemu Proksime Kentauri, tvrde naučnici.

Proksima B kruži oko svoje hladne crvene zvijezde i “obiđe” je za 11 dana, a ima temperaturu pogodnu za postojanje tekuće vode. Ova paneta mogla bi da bude za ljude najbliža nova kuća van Sunčevog sistema. S obzirom na relativno malu udaljenost /4,2 svjetlosne godine/, naučnici vjeruju da bi u idućim vijekovima roboti mogli da istraže ovu planetu. Proksima B je stjenovita planeta nalik Zemlji, dakle ima čvrstu površinu, za razliku od gasnih divova kao što je Jupiter. Od Zemlje je veća 1,3 puta, a oko zvijezde Proksima Kentauri kruži veoma blizu, na samo pet odosto udaljenosti između Zemlje i Sunca. Ipak, pošto je njena zvijezda mnogo hladnija i slabija od našeg Sunca, na Proksimi B temperatura je pogodna za tekuću vodu. Još se ne zna da li otkrivena planeta ima atmosferu, a naučnici procjenjuju da bi, u slučaju da je ima, na površini Proksime B temperatura mogla da iznosi od 31 do 40 stepeni Celzijusovih.

Ako planeta nema atmosferu, temperatura uz površinu mogla bi da iznosi od -30 do -40 stepeni Celzijusovih. Da Zemlja nema atmosferu, temperatura na površini iznosila bi -20 stepeni Celzijusovih. S obzirom na blizinu svoje zvijezde, Proksima B mogla bi imati mnogo jače ultraljubičasto zračenje – oko 100 puta jače od onog na Zemlji. Ako na Proksimi B postoji život, on je sigurno pod uticajem tog zračenja. Naučnici će se sada fokusirati na istraživanje mogućnosti da Proksima B ima vodu i atmosferu, a zanima ih da li ima i magnetno polje koje bi je štitilo od zračenja. Među najvećim pitanjima jeste i ono o nastanka ove zvijezde i planeta oko nje. Da li je susjedna zvijezda bila aktivnija nego Sunce danas i gdje se u toj fazi nalazila planeta Proksima B? Od odgovora na ta pitanja zavisi i zaključak da li je planeta nekada bila bogatiji vodom nego danas i da li je ranije bila izložen visokom nivou zračenja. Tu je i proučavanje moguće naseljivosti Proksime B. Istraživači su zvijezdu Alfa Kentauri dugo proučavali izdaleka. Sada žele da tamo odu, odnosno da pošalju malene letjelice bez posada. Postoje programi, poput “Misije Kentaur”, kojima je cilj da dizajniraju i izgrade svemirsku misiju s malim teleskopom i pošalju je u taj zvjezdani sistem. To je i cilj projekta “Staršot”, u sklopu kojeg bi trebalo da bude izgrađena ultrabrza nanoletjelica, koja bi mogla doći do Alfe Kentauri za 20 godina i poslati slike sa lica mjesta. Mnogi istraživači nadaju se da bismo mogli u budućnosti dobiti prave i bliske snimke novih planeta, kojima bismo konačno odgovorili na drevno pitanje: “Jesmo li sami u svemiru?”.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Back to top button