VIJESTIZanimljivo

Spektakularan projekat obnove podzemnog aerodroma Željava

Priče o revitalizaciji zapuštenih vojnih objekata u posljednje su vrijeme sve prisutnije. Jedna od onih sa sretnijim završetkom mogla bi možda biti i ona o prenamjeni starog vojnog aerodroma Željava.

Na nedavno održanom 50. zagrebačkom salonu arhitekture prepoznat je, naime, potencijal projekta autorice Anete Mudronja Pletenac kojim se predviđa rekonstrukcija i revitalizacija tog objekta. Njezin projekt ‘Europski centar za kulturu leta Mali princ’ nagrađen je u jednoj od tri kategorije – onoj nazvanoj “Prijedlog”.

Mudronja Pletenac zamislila je ovaj devastirani napušteni vojni objekt koji kao značenjski sustav nosi ideološka obilježja propalog (totalitarnog) režima napuniti novim kulturnim sadržajima. Imajući u vidu primarnu funkciju objekta, zamislila je gotovo bajkovitu priču posvećenu letenju (već i sam naziv centra nedvosmisleno aludira na priču o Malom princu, čiji je autor Antoine de Saint-Exupéry i sam bio pilot) s ciljem da taj zaboravljeni prostor ponovo približi ljudima.

Aerodrom bi se trebao ponovno približiti ljudima
Aerodrom bi se trebao ponovno približiti ljudimaSimulacija/Aneta Mudronja Pletenac

Ono što je u cijeloj ovoj priči još zanimljivije je konceptualna cjelovitost projekta. Njegova se autorica, naime, nadovezala na suvremene teorije o kulturi koje, između ostaloga, govore o potencijalu koji pamćenje kao ostatak zaboravljenoga u sebi nosi, a upravo je to ono što napušteni prostor vojnog aerodroma predstavlja.

Europski centar za kulturu leta Mali princ tako bi trebao postati mjesto kojim će se premostiti jaz koji zjapi između (pred)ratnog nasljeđa i (u njezinom čitanju) neaktivnog kapitala koji je moguće itekako dobro iskoristiti.

Problematična povijest aerodroma Željave

Povijest ovog mjesta zapravo je istovremeno jako zanimljiva i komplicirana, kako to obično biva. Vojni aerodrom Željava svojevremeno je, naime, zamišljen kao ogromni projekt koji je s izvedbene strane bio gotovo ispred svoga vremena. Njegova je realizacija, naravno, trebala poslužiti kao demonstracija moći komunističke ideologije. Govorimo o vojnoj infrastrukturi kakvu Jugoslavija dotad nije nigdje drugdje imala.

Shematski prikaz aerodroma
Shematski prikaz aerodroma

Cijela priča oko ovog aerodroma je počela 1954., kad je odlučeno da će se u utrobu Plješevice ukopati najmodernija vojna zračna luka u državi. Odabrana lokacija bila je i strateški i taktički iznimno vrijedna s obzirom na činjenicu da se nalazila na prirodnoj granici, koja se k tome još skriva u radarskoj sjeni. Sama je izvedba Željave trajala 12 godina, provodila se u strogoj tajnosti i uključivala je djelomično ili potpuno raseljavanje okolnog stanovništva. Projekt je koštao za tadašnje pojmove nevjerojatnih 90 milijuna dolara, a aerodrom je bio u funkciji od 1968. do 1992. godine.

Na kraju tog ekstenzivnog građevinskog podviga nastalo je samoodrživo zdanje koje je obuhvaćalo tri podzemne galerije za smještaj 58 aviona, sve prostorije potrebne za nesmetani rad institucije i brojnog osoblja (samo je vojno osoblje brojilo više od 500 ljudi) i mreža tunela dugačka tri i pol tisuće metara. Sve je bilo opremljeno najsuvremenijom opremom, a služiti u tom objektu značilo je prestiž čak i unutar krugova ionako prestižnog zrakoplovstva.

Oslobodilački rat

Onaj najproblematičniji dio prošlosti ovog projekta datira u vrijeme koje je neposredno prethodilo Domovinskom ratu. Početkom devedesetih upravo su iz ove baze izvršeni zračni brojni napadi na Hrvatsku, između ostaloga i oni na Zagreb 1991. godine (bombardiranje televizijskog tornja na Sljemenu, odnosno Banskih dvora).

mali princ simulacija aneta mudronja pletenac 3

No, sudbina ove megalomanske strukture može se čitati i drugačije. Kad je bivša Jugoslavenska armija 1992. bila prisiljena povući se s područja Plješevice, odlučila je uništiti aerodrom Željavu sa svom pripadajućom infrastrukturom. I upravo nam to dopušta da povijest ovog mjesta tumačimo kao metaforu rasta i pada Jugoslavije.

Nakon rata ova je baza pripala Hrvatskoj vojsci. Kako je objekt ostavljen potpuno devastiran i još se k tome nalazi na samoj granici s BiH (a dobar dio podzemnih objekata našao se čak i s druge strane granice), što sukladno s pograničnim sporazumima isključuje mogućnost njegove aktivne vojne uporabe, odlučeno je proglasiti ga neperspektivnim, što je u konačnici rezultiralo njegovim napuštanjem 2007. godine.

Propali pokušaji revitalizacije napuštenog aerodroma

Ideja da se ovaj legendarni vojni kompleks vrati u uporabu nije nova. Prije desetak se godina govorilo o tome da se u prostor vojnog aerodroma podno Plješevice smjesti centar za azilante, ali od te se ideje odustalo. Vjerojatno je tome kumovao niz razloga, među kojima su i još uvijek aktivna minska polja koja okružuju Željavu, opasnost od urušavanja podzemnih objekata i onečišćenje toksičnim spojevima poput PBC-a ili radioaktivnog americija.

mali princ simulacija aneta mudronja pletenac

No, nisu hrvatski pokušaji revitalizacije Željave bili jedini. Grad Bihać je svojevremeno razmatrao mogućnost da se piste ponovo osposobe kako bi se aerodrom mogao prenamijeniti u civilni, ali se i od te ideje u konačnici odustalo pa nekad legendarna zračna luka još uvijek čeka projekt koji će u njene brojne podzemne galerije vratiti život, navodi Telegram.hr.

mali princ simulacija aneta mudronja pletenac 5

mali princ simulacija aneta mudronja pletenac 4

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Pročitajte i ovo
Close
Back to top button