Speleološki lokalitet Šarića pećina

390

Oduvijek su nas, još kao klince, kada smo odrastali slobodno u još slobodnijim prirodnim prostranstvima, posebno zanimale pećine, jame, špiljice i drugi podzemni neistraženi otvori, koji su nam golicali dječiju maštu, gdje smo često voljeli zabadati svoje nosiće, čak ne misleći ni o mogućim neželjenim posljedicama.

Znali smo se sami iz znatiželje preispitivati, postavljati si nerješiva pitanja, a često dosađivati i odraslim’ osobama, tražeći od njih odgovore, koji su trebali zadovoljiti našu radoznalost – ‘ko je stvorio pećine, kako, zašto, zašto neke imaju vodu, a neke ne i još bezbroj za nas nerješivih pitanja.

Na sve naše gore navedene upite iz radoznalosti, veoma precizne i argumentovane odgovore dat će nam speleologija – interdisciplinarna naučna grana, koja se bavi proučavanjem jama, pećina. Zašto interdisciplinarna naučna grana.? Zato što kombinira znanje hemije, biologije, geologije, meteorologije i kartografije, te analizira i prati podzemne vode i puteve.

Nego, da se mi poslije ovog kratkog uvodnog dijela vratimo na našu glavnu temu – “Speleološki lokalitet Šarića pećina” – nedovoljno istraženu špilju – pećinu, unikat i pravi dragulj koji se nalazi u rejonu Vikića na lokalitetu Laništa, kojeg jedino djeca, iz znatiželje, često obilaze.

Otvor – ulaz u pećinu nalazi se ispod okomitih stijena, a sama pećina u svojim vodoravnim galerijama krije bogatu riznicu špiljskih ukrasa: stalaktita – ukrasa koji vise sa stropa ili zidova špilje, a koji nastaju kao talog kalcijevog karbonata iz mineralne otopine; stalagmita – ukrasne forme koje nastaju rastom od poda prema stropu; stalagnata – špiljskih stupova koji nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita.

Pravilo je da stalaktiti nastaju isparavanjem vode iz mineralne otopine kalcijevog karbonata prije nego što ona kapne sa stropa špilje, a stalagmiti nakon što kapne na pod.

U pećinu se ulijeva potok koji protječe cijelom njenom dužinom formirajuci mjestimično jezerca koja predstavljaju prepreku znatiželjnicima – amaterima da što bolje upoznaju unutrašnjost ove prirodne ljepotice.

Šarića pećina nikad’ do sada nije studiozno i detaljno istražena, za šta ima debelih razloga, koji bi je mogli deklarisati kao pravo prirodno bogatstvo, priuštiti joj određenu vrstu zaštite, te pomoći da se uvrsti u neku buduću turističku ponudu grada Bihaća kao jedna atraktivna destinacija.

Doduše, bilo je nekih pokušaja, kao npr. 2010. godine, kada je grupa entuzijasta predvođena Denjom Čavkićem, koji je sve fotoaparatom i ovjekovječio (priložene fotke), Željkom Mirkovićem – stručnjakom za ronjenje, Ramizom Kovačevićem i hodžom Kemalom Kemom Fatkićem, kratko posjetila i pretražila ovaj zanimljivi speleološki lokalitet, ali je sve to nedovoljno…

Bilo je naznaka i nagovještaja dolaska stručnjaka sa odgovarajućom opremom kako bi se Šarića pećina podrobnije i studioznije istražila, međutim, do dana današnjeg sve je ostalo na nagovještajima.

Poseban problem, kada je u pitanju Šarića pećina, predstavljaju nesavjesni posjetioci i djeca, koji ne shvatajući pravu vrijednost ove prirodne blagodati, uništavaju i oskrnavljuju špiljski nakit nanoseći nepopravljivu štetu.

U skorijoj budućnosti nadamo se da će netko naći interesa kako bi ovaj lokalitet zaštitio, uredio i načinio jednom poželjnom turistiščkom destinacijom, do tad’, svi možemo dati svoj doprinos na sprečavanju njegove daljnje devastacije.

Bilo bi korisno, ako ništa drugo, a ono postaviti table upozorenja, kako bi se na vrijeme posjetiocima skrenula pažnja o besmislenosti i pogubnosti neodgovornog ponašanja i skrnavljenja unutrašnjosti Šarića pećine.

problem_ucitavanja
problem_ucitavanja

problem_ucitavanja

problem_ucitavanja

problem_ucitavanja




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *