Danci su najsretnija nacija na planeti, njihov način obrazovanja odgaja najsretniju djecu…
SKANDINAVSKE ZEMLJE: DANSKA, NORVEŠKA, ŠVEDSKA I FINSKA, SVIJET SU SAM ZA SEBE, POČEV OD OBRAZOVANJA DO NAJIDEALNIJIH UVJETA ZA ŽIVOT PORODICE, ZAKONA…
Poznato je da su Danci jedni od najsretnijih ljudi na planetu, a to nije samo zbog dobrog životnog standarda i važnih zakona koji se tiču svakog pojedinca, već i zbog načina odgoja koji također ima utjecaja i na kasnije razdoblje života.
Miriam je majka dva dječaka, a na svom blogu “Danska mama” često dijeli korisne savjete u vezi roditeljstva, ali i tajne dobrog danskog obrazovanja, kao i ono što ih čini najsretnijim ljudima na svijetu, a povodom popularne knjige “Dansko obrazovanje djece” dvije autorice, Džessike Džoli Alexander i psihoterapeutkinje Iben Dising Sandal, izdvojila je šest smjernica za sretno odrastanje, odnosno kako tijekom odgoja učiniti sretnim i zadovoljnim i dijete i roditelja.
Danska teorija odgoja skraćena je u lako pamtljiv akronim P. A. R. E. N. T. (roditelj), a označava šest stvari koje morate da uključite u vaspitanje:
1. Igra
U Danskoj se djeca igraju samostalno što im omogućuje da otkriju vlastite interese i želje, a to najzad dovodi do toga da djeca rade ono u čemu uživaju. Roditelji su uvijek prisutni, ali ih ne kontrolišu.
Treba da pustite djecu da se igraju sama, a to, zapravo gradi njihovo samopouzdanje više od učestvovanja u aktivnostima koje vode njihovi roditelji.
Istraživanja pokazuju da igra omogućuje djeci da iskoriste svoju kreativnost dok razvijaju svoju maštu. To je važno za zdrav razvoj mozga i dovodi do povećanog povjerenja u vlastite sposobnosti, što je temelj za sreću.
Savjet: Odvojite vrijeme za igru koja ne uključuje ekrane. Dajte im igračke koje im razvijaju maštu i podstiču kreativnost. Motivišite svoju djecu da se igraju napolju.
2. Autentičnost
Danci su iskreni prema svojoj djeci, i kod loših i dobrih stvari. Biti iskren i autentičan prema svojoj djeci pomaže im da razviju snažan unutrašnji kompas jer uče da vjeruju sebi i svojim emocijama.
Učenje sebe i djece iskrenosti poboljšava razvoj snažnog karaktera. Uz to ne treba da zaboravite da je sasvim u redu da se osjećaju sve emocije. Zatim, različite vrste pohvala različito utiču na djecu s obzirom na način na koji će da doživljavaju sebe u svijetu. Pretjerane pohvale za beznačajna postignuća i pohvale zbog inteligencije mogu da učine djecu nesigurnim i nesklonim za preuzimanje rizika. Sa druge strane, pohvalama truda i zalaganja, umjesto nepromjenjivoga mentalnog sklopa podstičemo formiranje razvojnog mentalnog sklopa koji pridonosi upornosti, samopouzdanju i otpornosti djece.
Istraživanja pokazuju da će djeca kojima se uvijek govori da su pametna vjerovatno lako da odustanu kada se suoče sa teškim zadacima. Umjesto toga, fokusiranjem na proces, djete će da bude motivisano.
Savjet: Budite iskreni. Ako vas djete vidi uznemirenog, tužnog ili uplašenog i pita za to, recite istinu. Djeca znaju ako ih lažete, zato treba da budete iskreni i da im kažete na primjer: “Da, mama se jako uplašila kad si pobjegla na ulicu. Zato sam vikala.”
3. Preoblikovanje
Danski roditelji neprijatne situacije pokušavaju da preoblikuju. To je moćan način koji djeci pomaže da promjene pogled na život.
Način na koji odlučimo da gledamo na stvari utiče na to kako ih doživljavamo. Realni optimisti ne zanemaruju negativne informacije nego se jednostavno fokusiraju na druge dostupne informacije kako bi stvorili bogatiju, ljepšu priču o sebi, o svojoj djeci, o životu generalno. Preoblikovanjem može da se promjeni doživljaj svijeta i pritom da učini naše živote i živote naše djece sretnijim.
Prednosti preoblikovanja su prije svega to što situacija ne eskalira. Ali što je najvažnije, mienja percepciju djece o životu i pritom čini njihov i naš vlastiti život sretnijim.
Savjet: Kada vaše dijete naiđe na neki teški zadatak i kaže: “Ne mogu to da učinim”, odgovorite: “Još nisi naučio”. Također, možete da im kažete da kada im je nešto teško, to je samo zato što to tek uče.
4. Empatija
To je jedna od ključnih ljudskih sposobnosti, a u Danskoj je temeljna vrijednost da se nauče djeca da razmišljaju kako je drugima. Čak to uče i u školi. Empatijom uče djecu kako da poštuju druge i sebe, a to pomaže i u prevenciji zlostavljanja.
Savjet: Pokušajte da razumijete umjesto da osuđujete: “Vidiš, on plače. Možda je gladan”, umjesto: “Kako je ovo dijete loše vaspitano!”
5. Bez ultimatuma
Ultimatumi podstiču borbu za moć i mogu da dovedu do gubitka kontrole nad vlastitim ponašanjem. Mnogo roditelja viče ili pribjegava tjelesnom kažnjavanju kao obliku disciplinovanja djece. Sami gubimo kontrolu, a od svoje djece očekujemo da je nikad ne izgube. Radi se o zamjeni straha povjerenjem i bliskošću. Djeca koja imaju poštovanje i razumijevanje svojih roditelja, kojoj se pomaže da shvate i poštuju pravila, razvijaju mnogo snažniji osjećaj samokontrole i odrastaju u sretnije, emotivno stabilnije odrasle ljude.
Savjet: Pokušajte da pomognete i usmjerite, a ne da grdite. Izbjegavajte pristup: – Zato što sam tako rekao. Izbjegavajte ultimatume i prijetnje: – Bolje to da uradite odmah ili inače!
6. Zajedništvo
“Hygge” je bitan dio danskog roditeljstva, a to podrazumijeva učenje kako da provodite kvalitetno vrijeme u porodici i sa prijateljima, djeca dobivaju snažan osjećaj zajedništva i opuštenosti. Stvaranje ugodne atmosfere kod kuće, zajedničko kuhanje i jelo, druženje, mali su svakodnevni užici koji čine danske porodice sretnim.
Savjet: Isključite telefone, igrajte igre. Odvojite vreme za porodicu. Čak je i 10 minuta dnevno važno. Sagradite sa djecom zamak od jastuka, idite na piknik i slično.
