Sretan Ederlezi (Đurđevdan)

Ederlezi (Đurđevdan) je najveći romski praznik kojim slave povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane, potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog Sredozemlja. Na taj dan Romi se osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Kuće se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično се na ovaj dan jede janje. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.

Slična predaja sačuvala se i među muslimanima na Bliskom istoku, a potječe od štovanja predkršćanskog božanstva proljeća i plodnosti koje se na arapskom jeziku naziva Hader, što znači “Zeleni.” Muslimani Bosne i Sandžaka su sve do 1960-ih godina obilježavali “Jurjevo” (po starohrvatskom) 6. maja, a danas je ovaj običaj zamijenjen obilježavanjem 1. maja. Obilježavanje bi počelo već 5. maja, tj. “uoči Jurjeva”. Po tradiciji izlazilo bi se na određena mjesta u prirodi, pržila bi se jaja provodili drugi običaji. U Sandžaku je uobičajen naziv “Omaha” jer se sakuplja voda koja pršti na potoku – omaha i sa njom se umiva. U pojedinim krajevime Bosne se i danas obilježava “Čimburijada”, jer je čimbur vrsta omleta od jaja.

Sretan Ederlezi (Đurđevdan)




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.