Sci/TechVIJESTI

VELIKO OTKRIĆE: Ivan Đikić otkrio mehanizam zaštite od salmonele!

Kad god se pojavi nova priča o radu hrvatskog i svjetski priznatog molekularnog biologa Ivana Đikića, riječ je o dostignućima na granici senzacije. A ove godine već su dvije takve priče.

Ovih je dana objavljeno da je prof. Ivan Đikić sa svojim timom otkrio nove signalne putove koji blokiraju infekciju salmonelom, što bi moglo omogućiti liječenje bolesti uzrokovanih tom opasnom bakterijom. A koliko je ova patogena bakterija zlokobna govori činjenica da ona može uzrokovati proširivanje tumora.

Bakterijske infekcije predstavljaju, inače, globalnu prijetnju zbog velikog broja novih slučajeva zaraza, te zbog širenje bakterijskih sojeva otpornih na antibiotike. Salmonela je najčešći uzročnik gastroenteritisa ili upale probavnog trakta karakterizirana proljevima.

Godišnje se u svijetu zarazi blizu 200 miliona ljudi, a u 2015. godini je od netifoidne salmoneloze umrlo 90.300 osoba te još 178.000 od tifoidne. U Europi je to druga po redu najčešća bolest uzrokovana hranom.

Ljudi se zaraze salmonelom konzumiranjem zaražene hrane poput jaja, mesa te voća i povrća, što se relativno često događa kod nas. Najgore je što danas ne postoji niti jedan lijek koji se može dati djeci ili osobi zaraženoj salmonelom. Antibiotici su kontraindicirani kod većine akutnih upala, jer mogu produžiti i pogoršati simptome, a oni se daju samo kod pojedinačnih slučajeva, kao kod širenja bakterija u krvi.

U novoj studiji tim sa Sveučilišta Goethe na čelu s prof. Đikićem napravio je značajan doprinos razumijevanju te interakcije.

”U pet godina istraživanja i ovom novom studijom dokazali smo da postoje specifični enzimi ili toksini koji oštećuju stanice. Mislimo da ćemo specifičnim inhibiranjem tih toksina moći stvoriti nove lijekove koji će ciljano djelovati na salmonelu, a neće uništavati druge bakterije u crijevima koje su nam nužne, tzv. zdrave bakterije. Posljednje nam otkriće pokazuje put. Do kraja godine trebali bismo formulirati suradnju s jednom farmaceutskom tvrtkom u SAD-u”, govori prof. Đikić.

Još prije nekoliko mjeseci objavljeno je da je međunarodna ekipa pod vodstvom prof. Đikića otkrila novi mehanizam modifikacije proteina ubikvitin koji zloglasna bakterija legionela koristi kako bi uništavala stanice izazivajući legionarsku bolest.

Riječ je o atipičnoj upali pluća koja kod osoba narušenog imuniteta završava fatalnim ishodom.

”Ovo je moje najveće otkriće u karijeri, a otvara brojne mogućnosti za stvaranje novih lijekova protiv opasnih bakterijskih upala. Mali protein ubikvitin otkriven je prije 30-ak godina, a iznimno je važan jer uzrokuje degradaciju proteina koji su stanici nepotrebni. – Ubikvitin se priljubi na te proteine i oni budu razgrađeni u čistaču stanice, proteazomu. Zato je ubikvitin i prozvan ‘poljupcem smrti’ u stanici. Za to inicijalno otkriće je dodijeljena Nobelova nagrada iz kemije 2004. godine” – pojasnio je Đikić koji se istraživanjem ubikvitina počeo baviti prije 15-ak godina, te dodao – ”U ovom radu opisujemo potpuno novu reakciju modifikacije ubikvitina koja nije bila poznata do sada i jako se razlikuje od one za koju je dodijeljena Nobelova nagrada”.

Riječ je o dosad nepoznatom mehanizmu kojim se koristi bakterija legionela kako bi preuzela kontrolu nad stanicama, što uzrokuje smrtonosne upale pluća kod pacijenata s oslabljenim imunitetom. Ovo Đikićevo otkriće pomoći će u otkrivanju novih strategija za razvoj modernih lijekova, ponajprije onih za liječenje bakterijskih bolesti.

Naravno, ključno je pitanje po čemu je otkriće revolucionarno i šta će ono značiti za budućnost liječenja pojedinih bolesti, o čemu Đikić kaže: Jedan je od velikih izazova otkriti postoje li slični enzimi u ljudskom genomu koji mogu koristiti tu ili slične modifikacije za pozitivne fiziološke procese. Na tome sada intenzivno radimo i vjerujem da ćemo za nekoliko godina moći puno više reći o utjecaju ovog otkrića na životne procese unutar stanice te moguću patogenezu raznih bolesti.’

Ivan Đikić je rođen 1966. godine u Zagrebu, gdje je 1991. diplomirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu, a njegov prvi znanstveni rad, objavljen u prestižnom svjetskom znanstvenom časopisu Nature, bavio se strahotama i civilnim žrtvama rata u Hrvatskoj i BiH.

glas.ba

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Back to top button