Iako spada u rijetke gljive vrhunske kvalitete, blagva ili jaje gljiva (carska) može se naći u okolnim cazinskim hrastovim i kestenovim šumama, a naraste i do veličine tanjira.
Ove prekrasne primjerke na fotografiji pronašao je ostrašćeni gljivar, penzioner Husnija Kovačević iz Čajića – Liskovac, a pouzdano znamo da su ubrzo, odmah nakon fotografisanja, završile u povećoj tavi i bile predjelo obilnom i bogatom ručku.
Više o ovoj rijetkoj, kvalitetnoj i traženoj gljivi, pročitajte u prilou ispod.
Blagva, jaje gljiva, a nosi i naziv carska gljiva jer je bila cijenjena na stolu careva i visokih dužnosnika Rimskog carstva, rijetka je i gljiva pod zaštitom.
Blagva je veoma ukusna gljiva i može se jesti i sirova, međutim, treba biti oprezan jer se može zamijeniti za neku drugu vrstu. Raste pretežno u hrastovim i kestenovim šumama ali se može naći i u bukvicima.
Blagva ili jaje gljiva raste u suhim šumama, ljeti i u jesen. Amanita caesarea ili blagva poznata jestiva gljiva prirodno prisutna u južnoj i srednjoj Evropi. Klobuk blagve je narančastocrvene boje veličine 6 do 20 cm. Ispod klobuka su gusti listići žute boje. Stručak je veličine 5 do 14 cm, također žute boje, pri dnu blago zadebljan. Ispod klobuka se nalazi vjenčić naglašeno narebran. Mlada blagva obavijena je u debeo bijeli ovoj koji kasnije ostaje pri dnu gljive. Nema ostataka ovoja na klobuku kao kod vrste Amanita muscaria.
Veoma je slična kuhanom jajetu, posebno kada puca i počinje da raste izgleda kao napuklo kuhano jaje.
