Livade probeharale kad se ukažu, maslačci probuđeni prvim sunčevim zrakama kad’ “dobro jutro” nam kažu, voćnjaci kad procvjetaju, dvorišta kada nam ruže uljepšaju…
Proljeće je veličanstveni dar prirode, najljepše godišnje doba, nezamjenjivo. Ima moć da osvježi i pozitivno djeluje na čovjekov um i razum.
Oni koji imaju prliku uživati u prirodi, u čarima proljeća, neka je iskoriste jer nikad se ne zna šta nosi novi dan.
Na sjevernoj Zemljinoj polulopti danas u 16.33 h počinje proljeće.
Najljepše godišnje doba počinje na proljetni ekvinocij kada noć i dan traju jednako, po dvanaest sati, a od danas se će se i svaki dan dodatno produljivati
Proljeće će trajati do 21. juna, kada počinje ljeto.
Danas, 20. marta u 16.33 h počinje najljepše godišnje doba – proljeće, kada nastupa ravnodnevica koja najavljuje kraj zime. Na današnji datum noć i dan bit će jednake duljine. Učili smo kako sva godišnja doba, osim jeseni, počinju 21. u mjesecu, međutim proljeće nam već otprilike dva desetljeća unatrag stiže dan ranije.
Evo zašto se mijenja datum prvog dana proljeća
Proljetna ravnodnevica može pasti bilo kada između 19. 03. i 21. 03. – ovisno o tome kada se Sunce nađe iznad ekvatora Zemlje. Postoje dvije različite metode koje utvrđuju početak i kraj godišnjih doba – meteorološka i astronomska.
Meteorološkom metodom meteorolozi promatraju godišnja opadanja i rast temperature te stanje u atmosferi. To se određuje klimatološki, praćenjem statistike o temperaturama i koordinira prema kalendaru – kako bi se godišnja doba podijelila na četiri tromjesečna godišnja doba. Prema ovoj metodi svako godišnje doba traje tri mjeseca.
Astronomska metoda temelji se na astronomskim sezonama te se odnosi na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Prema ovoj metodi, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca.