Nekad neizostavna poslastica u sijelima i prelima

Bundeva – jedan od jesenkih povrtnih plodova s’ izuzetnim nutrivnim vrijednostima, koja je, nekad, pečena u pećnici, važila za neizostavnu poslasticu gotovo svakog seoskog domaćinstva.

Kada bi dani pokratili, noći postale duže, zavijale pahulje bijele, a prtina pod nogama škripala… otpočinjala bi sijela, prela i nezaboravna večernja zimska druženja na kojima je pečena bundeva bila obavezna delicija.

Nemjerljiv i neprocjenjiv osjećaj je bio, nama djeci, sjediti s’ komšijama i sijeldžijama u toploj prostoriji te uz pucketanje vatre isčekivati kada će bundeva biti pečena i uslužena. Po okončanju procesa termičke obrade, zna se, djeca su bila najsretnija, a nestrpljenje je vladalo u  isčekivanju dragocjenog parčeta koje ih je sljedovalo.

Ponekad bundeva bude presuva, kažu odrasli, davi, nama djeci to baš i nije predstavljalo problem, nismo bili nešto probirljivi, bitno je bilo da “Sladi”.

Nekad bilo, sad se pominjalo, danas su sijela, kao i pečene bundeve, prava rijetkost, ostaje nam samo da uzdišemo za vaktom u kojem su ljudi bili puno veseliji, zadovoljniji i sretniji.

PORED SVEGA JE I IZUZETNO ZDRAVA NAMIRNICA

Bundeva je idealna i nezaobilazna jesenja namirnica, bogata ljekovitim sastojcima, ukusna, a istovremeno niskokalorična.

Nauka je dokazala da se u bundevi nalazi veliki broj fitonutrijenata karotenoida.

Karotenoidi su zaslužni za narandžastu boju ove namirnice, ali i za mnoga ljekovita svojstva bundeve. Među njima su alfa-karoten i beta-karoten, poznati i kao provitamini vitamina A, jer ih je moguće pretvoriti u aktivan oblik vitamina A, pišu Vijesti.me.

Među povrćem, bundeva je jedan od najkoncentriranijih izvora alfa-linolenske kiseline (ALA), omega-3 esencijalne masne kiseline koja je vrlo dobra za zdravlje srca.

Ova kiselina se pretvara u EPA, masnu kiselinu kojom obiluje riba, za koju se ustanovilo da snižava trigliceride i sprječava promjene ritma rada srca. ALA u ishrani i sama snižava rizik od pojave bolesti srca i kardiovaskularnog sistema.

Osim što je svojom koncentracijom provitamina A odličan izvor vitamina A, takođe je dobar izvor vitamina C. To sinergijsko djelovanje antioksidansa koristi ne samo zdravlju srca, već i cjelokupnom zdravlju jer pomažu u sprječavanju razvoja ateroskleroze.

Kako sadrži čak 90 odsto vode, lako je svarljiva, a pored toga sadrži i vlakna. Odlična je za sve one koji imaju probleme sa probavom jer podstiče probavu i tako smiruje upale probavnog trakta.

Ona omogućava bolje funkcionisanje jetre i žuči, sadrži enzime koji razgrađuju masnoću u krvi. Takođe pospješuje izlučivanje mokraće, pomaže kod upala mokraćnog sistema i sprječava nastanak bubrežnog kamenca.

Bundeva se može konzumirati sirova, kuhana, pečena ili pržena. Pored mesnatog dijela, koriste se i njene sjemenke kojih ima mnogo s obzirom na ukupnu masu ploda.

Sjemenke bundeve sadrže neuporedivo veću energetsku i hranjivu vrijednost od mesnatog jestivog dijela bundeve. One sadrže 30 odsto bjelančevina, od 25 do 38 odsto masnog ulja, oko pet odsto smole, eterično ulje, šećer, pektin i enzime, kao što su kukurbitin, fitosteron i tokoferol.

Od sjemenki bundeva, hladnim cijeđenjem, se dobija ulje koje je zapravo ekstrakt sjemenki sa svim njenim ljekovitim svojstvima. Ulje je takođe lako svarljivo, puno nezasićenih masnih kiselina koje sadrže sve naše ćelije tijela i podstiče regeneraciju ćelija, jačanje imunološkog i nervnog sistema.

Ulje od sjemenki bundeva sprječava nastanak i razvoj arteroskleroze, razbija krvne ugruške i naslage na zidovima krvnih sudova i tako štiti od srčanog, ali i moždanog udara.

Rejting

  • 10
  • 10
  • 10
  • 10
  • 10
  • 10

    Score

Korisnička ocjena: 0 ( 0 Glasova )



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.