Najveći um današnjice Stephen Hawking upozorava na mogućnost istrebljenja čovječanstva

Ovaj briljantni um računa na katastrofu koja bi se mogla desiti u naredih 1.000 do 10.000 godina.

Kako je istakao na BBC-seriji predavanja, razloga da bi se to moglo dogoditi je više, a evo jednih od glavnih: atomski rat, zagrijavanje Zemlje, virus nastao primjenom genetske tehnike i inženjeringa, te razvoj u nauci i tehnologiji.

U bliskoj budućnosti mala je vjeravatnoća da bi se katastrofa velikih razmjera mogla desiti na Zemlji, međutim, u narednih 1.000 do 10.000 godina to je gotovo sigurno, naglašava Hawking.

Do tada moramo se širiti u svemir i prema drugim zvijezdama kako čovječanstvo ne bi doživjelo kraj. U narednih 100 godina ljudi to ne mogu dostići tako da Zemljani moraju biti vrlo oprezni, kaže Hawking.

Za one koji nedovoljno poznaju lik i djelo Stephena Hawkinga evo par kratkih informacija

Stephen Hawking je britanski teoretski fizičar rođen 8. januara 1942. godine u Oxfordu. Smatra se najvećim genijem današnjice.

Studij fizike završio je na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Danas je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Ogroman doprinos dao je na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.

Veoma mlad je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak tako da se uspješno nastavlja posvećivati svom teoretskom radu.

Najpoznatija njegova djela: Kratka povijest vremema, Teorija svega, Kosmos u orahovoj ljusci, Na plećima divova, Moja kratka povijest, Crne rupe i bebe vaseljene.

Hawkingove knjige predstavljaju pravo malo bogatstvo i izvor znanja za bolje razumijevanje kosmosa i njegovog nastanka, pisane su jezikom razumljivim za svakog čitaoca.

Ako ste žedni znanja i novih spoznaja, cijenjeni čitaoci, nabavite barem ove tri vrijedne knjige: Kratka povijest vremema, Teorija svega i Kosmos u orahovoj ljusci, nećete se pokajati.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.