Potpisuju se sporazumi: Migrante iz pojednih zemalja ćemo vraćati po kraćem postupku

Almir Šahović, pomoćnik ministra inostranih poslova za multilateralne odnose, pojašnjava da sporazum o readmisiji s nekom zemljom podrazumijeva ubrzanu mogućnost povratka osoba.

Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH zaduženo je da diplomatskim putem inicira intenziviranje aktivnosti u vezi s potpisivanjem sporazuma o readmisiji s nizom država iz kojih nam pristiže veliki broj migranata, a što bi trebalo da ubrza njihov povratak u zemlje iz kojih su došli.

Odnosi se to na Pakistan, Bangladeš, Irak, Afganistan, Alžir, Iran, Maroko i Tunis, navedeno je odgovoru koji je utvrdio Savjet ministara BiH na poslaničko pitanje Mirjane Marinković Lepić, poslanice u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Almir Šahović, pomoćnik ministra inostranih poslova za multilateralne odnose, pojašnjava da sporazum o readmisiji s nekom zemljom podrazumijeva ubrzanu mogućnost povratka osoba.

Kada nemamo potpisan takav sporazum, procedura podrazumijeva da se diplomatskim kanalima utvrdi da li neka osoba dolazi iz određene zemlje, kao posljednje destinacije. Onda se diplomatskim kanalima, zavisno od situacije do situacije, pokušava iznaći rješenje. To traje mnogo više u odnosu na situaciju kada imate sporazum o readmisiji, jer ste tim sporazumom ovo pitanje već regulisali“, rekao je Šahović za “Nezavisne“.

Potpisivanjem ovih sporazuma, kako je ocijenio, otvorićemo dodatne mogućnosti za rješavanje migrantske krize.

Međutim, ostaju druga pitanja – na koji način se državljanstvo može dokazati u slučajevima kada takva osoba nema nijedan dokument, ali u svakom slučaju, kada postoji potpisan sporazum, on u velikoj mjeri olakšava situaciju“, naglasio je Šahović.

I Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, ističe za “Nezavisne” da sporazumi o readmisiji imaju svoj značaj, jer ubrzavaju povratak stranih državljana u njihove zemlje, ali…

Osnovno pitanje je da li se sporazum može sprovoditi u ovakvim okolnostima kada imate ljude koji su prešli hiljade kilometara i došli do BiH koja trenutno graniči s EU. Znači, oni su na nekoliko stotina kilomatara do svog cilja“, naveo je Ujić.

Kako je dodao, kada se posmatra struktura migranata, riječ je o ljudima starosti između 18 i 35 godina.

Među njima je svega tek 10 do 12 odsto izbjeglih lica s ratom zahvaćenih područja. Sve ostalo su ekonomski migranti. Sada imate osnovno pitanje da li su takvi sporazumi provodivi i da li države koje ga potpišu žele da sarađuju na tom nivou. Mi kad ovdje razgovaramo s ambasadorima, oni nam kažu da ne mogu natjerati svoje državljane da se vrate, već mogu samo pomoći u organizaciji ako žele dobrovoljno da se vrate“, naglasio je Ujić za “Nezavisne“.

U BiH se, prema posljednjim procjenama, nalazi od 6.500 do 7.000 migranata. Od početka migrantske krize, odnosno kraja 2017, do početka februara ove godine, predmet Službe za poslove sa strancima BiH bila su 54.332 migranta, a samo u prošloj godini taj broj je iznosio 29.302. Problem se ogleda i u tome što se, u ogromnoj većini slučajeva, radi o migrantima bez ikakvih identifikacionih dokumenata.

Države s kojima sporazum treba da bude potpisan:

  • Pakistan
  • Bangladeš
  • Irak
  • Afganistan
  • Alžir
  • Iran
  • Maroko
  • Tunis

Rejting

  • 10
  • 10
  • 10
  • 10
  • 10
  • 10

    Score

Korisnička ocjena: 0 ( 0 Glasova )



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.