Vodeći njemački virusolog profesor Hendrik Štrik objašnjava: Dva faktora su ključna za zarazu

U ekskluzivnom intervjuu za Sputnjik jedan od vodećih njemačkih virusologa i direktor Instituta za virologiju i istraživanje HIV-a pri Univerziteta u Bonu, profesor Hendrik Štrik objašnjava da li su maske i dezinfekcija efikasne, da li se korona može pobijediti, šta najviše doprinosi širenju zaraze i kada se može očekivati sljedeći skok broja zaraženih.

Vi ste izjavili da mislite da neće biti drugog ili trećeg talasa virusa korona, ali da će to biti „kontinuiran talas virusa sa usponima i padovima“. Da li mislite da je takav razvoj epidemije tipičan samo za Njemačku ili na međunarodnom nivou?

– Ja to posmatram kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ne očekujem da će ovaj virus nestati. SARS-CoV2 će postati nova vrsta endemskog (stalno prisutnog) virusa korona. Trenutno u svijetu postoje četiri endemska virusa korona od kojih obolijeva čovjek, i mislim da se i SARS-CoV2 razvija u takav virus. Ne možemo uništiti virus dok ne budemo imali vakcinu. Do danas nismo pronašli vakcinu protiv patogenih ljudskih vrsta virusa korona, tako da moramo integrisati SARS-CoV2 u naš svakodnevni život.

Koji su glavni faktori zaraze SARS-CoV2 i koliko su efikasne opštepoznate zaštitne mjere, kao što su maske i dezinfekcija?

– Postoje dva faktora koji su karakteristični za respiratorne viruse ili za viruse korona, koji doprinose infekciji. To su blizina i vreme. Ako se nalazite pored zaražene osobe i provodite s njom mnogo vremena, najvjerovatnije će doći do infekcije. Rizik od infekcije dodatno se povećava u zatvorenim prostorijama, jer odsustvo vjetra i sunca znači da kapljice virusa mogu lakše opstati u vazduhu. Zaštitne maske su efikasne. One mogu umanjiti rizik od infekcije SARS-CoV2, kako su pokazala pojedina istraživanja. Ali ako se maska koristi nepravilno, ako je nose nekoliko nedjelja, ako se ne pere, neprestano se dodiruje, onda je takva maska pogodna za bakterije i viruse. To može izazvati i druge bolesti.

Dezinfekcija igra drugostepenu ulogu, jer je SARS-CoV2 zaraza koja se prenosi vazdušno-kapljičnim putem, a ne kontaktom. Međutim, ako čovjek kašlje ili kija u dlanove, a zatim otvara vrata, može doći do inficiranja ako neko drugi dotakne bravu. Ali to nije glavni način prenosa zaraze.

Ranije je ruska kompanija predstavila „tunel za dezinfekciju“, a slična oprema je postavljena u rezidenciji predsjednika Rusije Vladimira Putina. Da li je takav uređaj zaista efikasan protiv virusa korona?

– Glavna žarišta kovida 19 su u bronhijama i plućima. Zbog toga je spoljna dezinfekcija, vjerovatno, manje efikasna. Ali kada je riječ o drugim virusima koji se prenose kontaktnim putem i koji mogu dugo ostati na površini, važna je dobra dezinfekcija, a posebno ruku. Za virus koronu to nije primarno.

Koliko je svjetska zajednica pripremljena za globalne pandemije, kao što je kovid 19?

– Sada učimo nevjerovatno intenzivno. I učimo da bi trebalo da budemo mnogo bolje pripremljeni za takve pandemije. Posljednjih godina Svijetska zdravstvena organizacija je više puta izjavljivala da je potrebno više novca kako bi bili bolje pripremljeni za takve pandemije. Nadam se da će SZO izaći iz ove situacije snažnija, a ne slabija. Naravno, treba vidjeti da li organizaciju treba strukturno mijenjati za izvršavanje ovih zadataka, ali je očigledno da je budžet SZO za borbu protiv pandemija danas izuzetno nizak. Pandemija je globalni sistem, nije regionalna niti nacionalna, ali mi, kao globalna zajednica, učestvujemo u tome zajedno.

Da li smatrate da se takve pandemije mogu ponoviti u narednih nekoliko godina?

– Ne znamo. Može se dogoditi da se ponovo pojave stari virusi, kao što je španski grip. Može se desiti da poznate bakterije postanu neosetljive na antibiotike i da naprave problem za cio svijet. Što bolje budemo pripremljeni, to ćemo brže i efikasnije moći da se izborimo sa time u budućnosti. Najvažnije vrijeme pandemije je vrijeme pre pandemije.

Da li se može očekivati povećanje broja zaraženih virusom korona na jesen?

– Kada je riječ o drugim vrstama virusa korona, postoji njihova zavisnost od vremena, bar u Njemačkoj. Respiratorni virusi se šire brže kada je hladno i suvo vrijeme ili pri visokoj vlažnosti. Može se pretpostaviti da će se i kovid 19 slično ponašati. Prije nekoliko mjeseci u Australiji je bio mali broj zaraženih, dok sada njihov broj naglo raste. Jedan od razloga za to može biti taj što u Australiji počinju zimski mjeseci.

Kako ocjenjujete način borbe protiv pandemije kao što je strogi karantin, koji ograničava socijalnu aktivnost ljudi i rad organizacija?

– Govorim da moramo početi da živimo sa virusom. To znači da moramo shvatiti koje mjere su najefikasnije. Neki govore da su to maske, drugi se zalažu za ograničavanje kontakata ili zabranu masovnih okupljanja. Ali u ovom momentu mi to ne znamo. U početku je brzo i istovremeno doneseno mnogo različitih mjera. Sada je važno shvatiti šta najbolje blokira virus. Kada to shvatimo, krenućemo pravim putem.

Sputnjik

Rejting

  • 9
  • 10
  • 4
  • 8
  • 10
  • 8.2

    Score

Korisnička ocjena: 0 ( 0 Glasova )



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.