BiHVijesti

GRAĐANIMA BIH ČESTITAMO 25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI

Građanima Bosne i Hercegovine povodom 25. novembra – Dana državnosti upućujemo najiskrenije čestitke!

Web portal Vikici.net

 

Na dan 25. novembra 1943. godine, u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a na kojemm´ su obnovljeni temelji državnosti moderne BiH kao ravnopravne republike unutar jugoslovenske federacije sa istorijskim granicama koje su datirale još iz srednjovjekovne Bosne.

ZAVNOBIH je bio temelj i osnova za međunarodno priznanje BiH kao neovisne, samostalne i suverene države.

Svim građanima koji BiH osjećaju kao svoju domovinu, a i onim’ drugima, koji s’ rezervom to prihvaćaju ili ne, u nadi da će spoznati vrijednosti BiH i zajedničkog života naroda unutar njenih granica, koji nema alternativu, želimo sretan 25. novembar – Dan državnosti.

EVO I NEKOLIKO, DO SAD, MALO POZNATE ČINJENICE O ZAVNOBIH-U

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se svakog 25. novembra, proslavom godišnjice održavanja Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine.

Kao i svaki historijski događaj i Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a obavijeno je malo poznatim činjenicama i zanimljivim detaljima. Ipak, zbog jednog malog problema možda nikada nećemo u cijelosti znati šta se zapravo govorilo u noći sa 25. na 26. novembar 1943. godine.

Naime, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a nisu vođene stenografske bilješke, zbog čega originalni zapisnik sadrži samo najbitnije momente toka skupa, kao što su dnevni red, rezime pozdravnih govora, kratke napomene o toku zasjedanja prema dnevnom redu, kao i rezime govora pojedinih delegata.

Ipak, zahvaljujući dokumentovanju događaja na druge načine, sačuvan je najbitniji dio – njegova Rezolucija. Uz nju, sačuvani su referati, dijelovi govora, kao i zapisnik.

Jedna od zanimljivih činjenica jeste da su u počasno predsjedništvo ZAVNOBiH-a, a u skladu sa tadašnjim praksama, predloženi svjetski politički lideri kao što su Josif Staljin, Winston Churchill i Franklin Delano Roosevelt.

Također, malo je poznata činjenica da su nakon zasjedanja ZAVNOBiH-a postojala razilaženja u vezi sa tačnim datumom događaja. Naime, datum je pogrešno naveden na više mjesta.

U zaglavlju zapisnika Prvog zasjedanja navode se 26. i 27. novembar 1943. godine kao vrijeme održavanja konstituirajuće skupštine, odnosno Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Isti datum navodi se još u Rezoluciji Prvog zasjedanja, kao i u referatu Hasana Brkića, održanom na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a.

Međutim, neki drugi sačuvani dokumenti, kao što je Zapisnik Verifikacionog odbora Prvog zasjedanja i referat Rodoljuba Čolakovića, navode 25. i 26. novembar 1943. godine kao datum Prvog zasjedanja.
Na osnovu analize zapisnika i drugih dokumenata koji se odnose na Prvo zasjedanje, kao i na osnovu provjere datuma u drugim izvorima koji su nastali još tokom zasjedanja, te neposredno nakon zasjedanja, utvrđeno je da je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano noću 25. i 26. novembra 1943. godine.

Ipak, dugo nakon Zasjedanja, 26. i 27. novembar 1943. godine, kao datum održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, pogrešno je upotrebljavan kod autora nekih djela.

Najpoznatiji dio Rezolucije koji se odnosi na famozno tri “NI” i tri “I”, zapravo je rečenica u petom od ukupno šest zaključaka Rezolucije.

“Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovat će ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije“

Riječ “domovina” spominje se četiri puta, riječ “zemlja” spominje se 17 puta. Buduće republike Jugoslavije u Rezoluciji se oslovljavaju riječju “pokrajina” pa tako i Bosna i Hercegovina.

“Naša uža domovina, Bosna i Hercegovina, vidjela je više zla od fašističkih okupatora i njihovih slugu nego ma koja pokrajina Jugoslavije”

Velikosrpska politika u Bosni i Hercegovini osuđuje se na 15 mjesta, velikohrvatska politika na tri mjesta, a na jednom mjestu kritikuje se politika visokih muslimanskih zvaničnika za vrijeme Kraljevine. Ipak, zločini učinjeni pod rukovodstvom četničkih i ustaških snaga spominju se kroz cijeli zapisnik, a pogotovo ubistva muslimana u istočnoj Bosni.

Svijest o značaju Zasjedanja bila je izuzetno velika, a očituje se preko izjava kao što je ona slovenskog predstavnika Josipa Vidmara, koji se osvrnuo na tadašnji težak cilj ZAVNOBiH-a – ujedinjenje naroda protiv zajedničkog neprijatelja.

“Ako se u Bosni – koja je najkomplikovanija zemlja u Evropi – ostvari potpuno bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, onda ga neće biti teško ostvariti ni između Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca pa čak i Bugara”, rekao je Vidmar.

Zapisnik Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, uz reference i objašnjenja, danas je dostupan na 78 stranica. Prvi zapisnik objavljen je u tadašnjem Oslobođenju, a izlazio je u brojevima od 4. do 15. decembra 1943. godine.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Back to top button