Koje su kazne za kupovinu lažnih diploma?

Najmanje tri mjeseca, a najviše pet godina slijedi onome ko falsificira diplome, a te se kazne mogu zamijeniti novčanim.

Nakon što su novinari redakcije Žurnal u Bosni i Hercegovini aktuelizirali zloupotrebe školskog sistema kroz prodaju i kupovinu diploma i zvanja u srednjim školama i fakultetima ove zemlje, postavlja se pitanje kako zakoni tretiraju ovakva krivična djela te kakve su bile dosadašnje sankcije počiniocima.

Prema Krivičnom zakonu entiteta Federacija BiH kazna za krivotvorenje službene isprave se kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora. U entitetu Republika Srpska je zapriječena zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do pet godina, s tim da za izradu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava, počinilac može biti i novčano kažnjen. Kazna u trajanju od šest mjeseci do pet godina je predviđena i u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, te u Krivičnom zakoniku Republike Srbije. U Crnoj Gori je kazna od tri mjeseca do pet godina, piše Al Jazeera.

Međutim, zakonodavac je u svim pomenutim zemljama i entitetima predvidio i da se zatvorske kazne u trajanju do jedne godine mogu zamijeniti ili novčanim kaznama ili radom za opšte dobro na slobodi. U ovakvim slučajevima su počinioci uglavnom materijalno obezbjeđeni i nemaju problema sa plaćanjem. I to pod uslovom da uopšte dođu do sudova, kojima prethode periodi istrage.

Negativna percepcija javnosti

Najpoznatija priča o zloupotrebi diploma i kupovine zvanja je snimljena primopredaja dokumenata portala Žurnal. Tužilaštvo BiH javnosti nudi šture informacije: “Zbog neistinitih navoda u vezi postupanja Tužilaštva BiH u događanjima vezanim za takozvani ‘slučaj diplome’, a koji je aktuelan u medijima u proteklih nekoliko dana, Tužilaštvo BiH, radi istinitog informisanja javnosti, želi saopćiti sljedeće:

Tužilaštvu BiH nikada nije dostavljen izvještaj niti informacija o počinjenim krivičnim djelima u vezi osobe P. Senad, rođen 1978. godine u Fojnici, a koji se pojavljuje na snimku koji je objavljen na portalu zurnal.info, zbog čega u odnosu na navedenu osobu Tužilaštvo BiH nije moglo ni postupati. Državna agencija za istrage i zaštitu BiH dostavila je Tužilaštvu BiH Informaciju broj: 16-04/2-04-1-6395/18 u kojoj se navodi potpuno druga osoba rođena 1982. godine u Bihaću. Dakle, osoba koja se pojavljuje na snimku nije bila prijavljena Tužilaštvu BiH”.

Iz pomenute institucije nam nisu ponudili odgovor na drugo pitanje – koliko slučajeva zloupotrebe diploma je do sada procesuirano? Odgovor na isto pitanje smo dobili od Federalnog tužilaštva:

“Tužilaštvo Federacije BIH, shodno odredbama Zakona o sudovima FBiH, nema prvostepene krivične nadležnosti, te stoga nismo pokretali, niti vodili istrage u predmetima koji se odnose na ‘zloupotrebe diploma’. Smatramo da je apsolutno opravdana negativna percepcija javnosti u vezi sa pričom koju su pokrenuli novinari on-line magazina Žurnal, jer ovakve situacije nažalost dovode do urušavanja obrazovnog sistema, umanjuju vrijednost znanja, zvanja i diploma stečenih redovnim i legalnim putem. Svjesni smo činjenice da je korupcija duboko ukorjenenjena u našem obrazovnom sistemu, te smatramo da se sve nadležne institucije, uključujući i tužilaštva, trebaju više zalagati za borbu protiv ove pojave”.

Isuviše tihi, uopšteni i šturi, ako se uopšte i jave

Time je Federalno tužilaštvo ponudilo neke odgovore koje smo očekivali od ministarstava obrazovanja, inspekcijskih organa ili vlada koji osmišljavaju, kreiraju politike, daju kriterije, odobravaju ili oduzimaju dozvole za rad obrazovnim institucijama i osobama u njima. Međutim, takvi su isuviše tihi, uopšteni i šturi, ako se uopšte i jave.

“Ministarstvo ne raspolaže sa pouzdanim podacima, odnosno dokazima, na osnovu kojih možemo dati procjenu o rasprostranjenosti problema kupovine diploma i zvanja. S obzirom da su kantoni u Federaciji BiH nadležni za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranju kvalitete obrazovanja, nadležni su i za utvrđivanje propisa kojima se utvrđuju uvjeti koje odgojno-obrazovne ustanove trebaju ispuniti da bi uopće radile… Fragmentirane nadleženosti u obrazovanju u Federaciji BiH se često pojavljuju kao prepreka uspostavi transparentnog, nekorumpiranog i kvalitetnog obrazovanja”, smatraju u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke/znanosti.

U Unsko-sanskom kantonu koji ima najnoviji i najkonkretniji primjer, te isključive ingerencije javnosti nude svoje već napravljene poteze:

“Odmah po saznanju o slučaju, nazvanom ‘diploma’, naredio sam formiranje komisije za upravni nadzor. Komisija je formirana i izašla na teren, u školu u Sanskom Mostu. U toku vršenja nadzora uključili su se službenici MUP-a USK, koji su po nalogu Tužilaštva USK, izuzeli dokumentaciju. Upravni nadzor bit će nastavljen nakon što dobijemo uvid u dokumentaciju i rezultate istrage koja je u toku. Očito da Zakon o obrazovanju odraslih ima dosta manjkavosti i moraćemo ići u izmjene, konkretno u dijelu obaveznog i strogog nadzora ustanova za obrazovanje odraslih. Uz to, tražim i način da se kroz specijalizirani softver uvežu sve te ustanove u cilju nadzora broja upisanih, trajanja obuke i prekvalifikacije i izdavanja diploma polaznicima”, kaže Damir Omerdić, ministar obrazovanja USK.

U evidencijama škola ne postoje podaci

Prosvjetna inspekcija u entitetu Republika Srpska “nije konstatovala nepravilnosti kada je riječ o sticanju školskih isprava u obrazovnim ustanovama, te stoga nije bilo slučajeva u kojima bi nalagala poništavanje školskih isprava”.

“Međutim, susretali smo se sa slučajevima da u evidencijama škole ne postoje podaci, niti evidencije o licu na čije ime glasi fiktivna diploma, te da obrazovna ustanova nikada nije izdala takvu ispravu. Zbog osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo falsifikovanja školskih isprava, u ovim slučajevima obavještavamo MUP RS-a radi preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti”, poručuju iz Republičke uprave za inspekcijske poslove u okviru koje djeluje i Prosvjetna inspekcija.

MUP Republike Srpske u sedmici punoj obaveza nije stigao odgovoriti, pa se kroz arhivske izvještaje moramo voditi saznanjem da je 2015. godine otkriveno 50-ak krivičnih djela ove vrste, a riječ je uglavnom o srednjoškolskim diplomama (Bijeljina 22, Banjaluka 13, Istočno Sarajevo osam).

Koncentracija na terminologiju

U Srbiji ne smatraju da je ovo masovna pojava. Koncentrišu se na terminologiju, pa za izraze o kupovini ili prodaji diploma traže dokaze i upućuju na MUP i Republičko javno tužilaštvo. “Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja jedino može da proveri matične knjige da utvrdi da li je određena diploma izdata, ali ne možemo da ulazimo u to da li je ‘kupljena’ – bez dokaza, koje pribavlja MUP. Do sada nije bilo slučajeva kažnjavanja ili oduzimanja dozvola za rad ovlašćenim licima, ili institucijama po ovom osnovu”, zaključuje Marko Petković, savjetnik ministra prosvjete Srbije.

Šaljemo mu i arhivirane izvještaje upravo pomenutih organa i insitucija (bez gramatičkih ispravki), koje su tada prenijeli i mediji:

“Pripadnici Policije su, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Petrovcu na Mlavi, uhapsili M. J. (38) zbog postojanja osnova sumnje da je počinio tri krivična dela falsifikovanja isprave.

Sumnja se da je M. J. od januara 2015. do decembra 2017. godine sačinio i za 2.000 evra prodao tri falsifikovane diplome neistinite sadržine srednje medicinske škole koju su kupci koristili prilkom zapošljenja”.

Poslije toga je obustavljena konverzacija.

Spremne primjere o zloupotrebi diploma smo imali i za prosvjetnu inspekciju Ministarstva obrazovanja Hrvatske i Državno odvjetništvo (DORH), odakle odgovore nismo dobili, kao ni od Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore.

Haber.ba




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.