U nastavku članka pogledajte ko su neki od najvećih umova koje je izrodila Krajina.
Teško je pobrojati i predstaviti sve genije i umove koje je izrodila Krajina, i teško i nezahvalno je nekog posebno izdvjati; doisa ih je mnogo koji zaslužuju da budu na popisu, međutim, evo nekih za koje se uistinu može reći da spadaju u sam vrh Krajiških genija.
Najveći umovi koje je izrodila Krajina
Skender Kulenović
Vjerovatno najveći pisac kojeg je izrodila Krajina. Skender Kulenović rodom je iz Bosanskog Petrovca gdje je i završio osnovnu školu, nakon čega se preselio u Brezu, rodno mjesto svoje majke. Ostao je poznat kao jedan od osnivača muslimanskog časopisa Putokaz kojeg je pokrenuo zajedno u sradanji sa Safetom Krupićem i Hasanom Kikićem 1937. godine, u vrijeme kada je to bio poprilično opasan posao. Ostao je Kuelnović poznat i po učešću u Narodno oslobodilačkoj borbi u sastavu prvog partizanskog odreda Bosanske krajine. Nakon završetka rata Kulenovićeva karijera ima uzlaznu putanju, pa tako postaje direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, da bi kasnije preokrenuo svoj nacionalni kurs te postao jedan od dopisnika srpskog lista Prosveta u Beogradu, gdje je i umro 25. januara 1978. godine. Najpoznatija djela Skendera Kulenovića su: Stojanka majka Knežepoljka, Gromovo Đule, te poema Ševa.
Hamdija Pozderac
Hamdija Pozderac predstavlja vjerovatno najvećeg političara kojeg je Bosanska krajina izrodila. Hamdija se rodio 15. januara 1924. godine u Cazinu. Hamdija je od rane mladosti imao jasno zacrtane ideale pa se još u osnovnoj školi uključio u rad SKOJA-a koji je tada kao i sve druge komunističke organizacije radio u ilegali. Vrhunac svoje karijere doživo je 1971. godine kada je na mjestu predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine naslijedio Džemala Bijedića. Na ovoj funkciji se zadržao do 1974. godine. Hamdija je bio stalni član CKSKJ i predsjednik CKSKBIH. Međutim, velika mrlja koja je možda i najviše obilježila život i djelo Hamdije Pozderca bila je afera Agrokomerc. Hamdija se polagano povlačio iz političkoga života te se sve više nalazio na margini društva. Afera koja je bila režirana iz Beograda, Hamdiju je koštala života. Umro je 7. aprila 1988. godine u 64-oj godini života, a do danas su ostale nerazjašnjenje okolnosti njegove smrti. U Kliničkom centru u Sarajevu zaključeno je, da je Hamdija Pozderac umro od moždanog udara.
Irfan Ljubijankić
Poslije Hamdije Pozderca, dr. Irfan Ljubijankić predstavlja posljednjeg velikog političara kojeg je Bihać, a i cijela Krajina imala. Poslije njega teško je očekivati da će iko uspjeti predstaviti Krajinu u našoj centralističkoj državi. Irfan Ljubijankić rodom je iz Bihaća, a Medicinski fakultet završio je u Beogradu. Irfan je bio jedan od osnivača Stranke demokratske partije, a ostao je upamćen po tome što je bio povučena osoba, koja je vjerovatno mogla osvojiti broj glasova koji bi ga lansirali u politički vrh Bosne i Hercegovine. Međutim, Irfan je ostao staložen i miran kakav je uvijek i bio, te je prve višestranačke izbore odradio sa mjesta predsjenika OO SDA Bihać, bez ikakve kandidature. Ljubijankić je obavljao i mjesto ministra vanjskih poslova RBiH, kao i mjesto predsjednika Glavnog odbora SDA. Onda se 28. maja dogodila nesreća koja je uzdrmala cijeli Bihać i Krajinu. Helikopter kojim se Irfan Ljubijankić vraćao iz Zagreba oboren je na području općine Cetingrad. Bio je to dan kada je Krajina izgubila svog posljednjeg velikog političara, čovjeka koji se uz Hamdiju Pozderca borio za prava Krajišnika koji se oduvijek bore da stanu rame uz rame sa vlastima iz centralne Bosne. Pogibija Irfana Ljubijankića ostala je obavijena velom tajni kao i u slučaju Hamdije Pozderca. Ovo je možda i pravi primjer da nam je iz Sarajeva po ko zna koji put dato doznanja da moramo biti poslušni i nepetljati se u politički život Bosne i Hercegovine
Fikret Abdić
Da nije uradio ono što svi znamo da jeste, vjerovatno bi bez problema mogao biti svrstan rame uz rame sa predhodno pomenutom dvojicom političara iz Krajine. Čovjek koji je svoju genijalnu ideju pretvorio u djelo i od Velike Kladuše napravio općinu koja se iz reda nerazvijenih općina uzdigla u sami vrh Jugoslavije kada je u pitanju ekonomija. Projekat Agrokomerc pokazao se kao dobro osmišljen plan, a ova firma postala je jedan od vodećih proizvođača hrane u Evropi. Međutim, Fikret Abdić krenuo je pogrešnim putem, sve više ga počinje privlačiti ideja srpskog nacionalizma, pa i sam se sastaje sa nekim od glavnih provodilaca ove ideje. U jednom navratu susreo se i sa jednim od najvećih ratnih zločinaca Željkom Ražnjatovićem – Arkanom koji na dar Abdiću daje zeleni kalašnjikov uz riječi da su ovi modeli pravljeni samo za muslimane. Ovaj dio njegovog života potrebno je napomenuti desio se nakon što je Fikret Abdić još 1991. godine pristupio u stranku SDA i postao upamćen kao čovjek koji je organizovao najveći muslimanski zbor u Velikoj Kladuši, nakon čega osvaja i najveći broj glasova za predsjednika Predsjedništva, ali svoje mjesto prepušta Aliji Izetbegoviću. Kada je krenuo u organizaciju APZBiH i stao na stranu srpskih agresora bilo je kasno da Abdić popravi svoj dojam. Štaviše učinio je veliki broj ratnih zločina zašto mu je i suđeno u Karlovcu. Abdić je osuđen na maksimalnu kaznu od 15 godina, da bi nedavno napustio zatvor i vratio se u Veliku Kladušu gdje i danas živi.
Atif Dudaković
Iako rodom nije užeg područja Bosanske krajine, Atif Dudaković zaslužuje da se uvrsti u najveće ličnosti koje su obilježile historiju grada Bihaća i cijelog Unsko-sanskog kantona. Dudaković se rodio u Bosanskoj Gradišci 2. decembra 1953. godine, njegova ratna karijera započela je mnogo prije samog rata, kada je u Zadru završio srednju vojnu školu, a karijeru u bivšoj državi okončao sa činom majora. Nakon napuštanja JNA, Atif Dudaković dolazi u Bihać gdje je imenovan za načelnika štaba u Bihaću. 19. jula 1992. godine, formiranjem 2. muslimansko-hrvatske pješadijske brigade (kasnije 502. viteške brdske brigade) postaje njen prvi komandant. Na toj dužnosti ostaje do 1. novembra 1993. godine kada preuzima mjesto komandanta Petog korpusa Armije BiH. Na tom položaju ostvaruje najveće uspjehe u svojoj vojničkoj karijeri gdje komandujući jedinicama 5. korpusa oslobađa Veliku Kladušu i slama APZB. Potom jedinice pod njegovom komandom razbijaju 1. krajiški korpus VRS-a i oslobađaju gradove: Bosanski Petrovac, Ključ, Bosansku Krupu. Zajedno sa snagama Sedmog korpusa Armije RBiH oslobađa Sanski Most. Atif je postao simbol Petog korpusa Armije BiH, čovjek koji je uspio zaustaviti predhodno pomenut zlotvora i uništiti njegovu ideju o komadanju Bosne. Dudaković danas živi u Sarajevu.
