Speleološki lokalitet Šarića pećina (FOTO)

Oduvijek su nas, još kao klince, dok smo odrastali slobodno u još slobodnijim prirodnim prostranstvima, posebno zanimale pećine, jame, špiljice i drugi podzemni neistraženi otvori, koji su nam golicali dječiju maštu, gdje smo često voljeli zabadati svoje nosiće, čak ne misleći ni o mogućim neželjenim posljedicama.

Znali smo se sami iz znatiželje preispitivati, postavljati si nerješive enigme, a često dosađivati i starijim osobama tražeći od njih odgovore, koji su trebali zadovoljiti našu radoznalost – “… ko je stvorio pećine, kako, zašto, zašto neke imaju vodu, a neke ne…” i još bezbroj za nas nerješivih pitanja.

Na našu radoznalost i enigme iz djetinjstva, veoma precizne i argumentovane odgovore daje nam speleologija – interdisciplinarna naučna grana koja se bavi proučavanjem jama, pećina… Zašto interdisciplinarna naučna grana? Zato što kombinira znanje hemije, biologije, geologije, meteorologije i kartografije, te analizira i prati podzemne vode i puteve.

Nego, da se mi poslije ovog kratkog uvodnog dijela vratimo na našu glavnu temu – speleološki lokalitet “Šarića pećina” – nedovoljno istraženu špilju – pećinu, unikat i pravi dragulj koji se nalazi u rejonu Vikića na lokalitetu Laništa, kojeg jedino djeca, iz znatiželje, često obilaze.

Otvor – ulaz u pećinu nalazi se ispod okomitih stijena, a sama pećina u svojim vodoravnim galerijama krije bogatu riznicu špiljskih ukrasa: stalaktita – ukrasa koji vise sa stropa ili zidova špilje, a koji nastaju kao talog kalcijevog karbonata iz mineralne otopine; stalagmita – ukrasne forme koje nastaju rastom od poda prema stropu; stalagnata – špiljskih stupova koji nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita.

Pravilo je da stalaktiti nastaju isparavanjem vode iz mineralne otopine kalcijevog karbonata prije nego što ona kapne sa stropa špilje, a stalagmiti nakon što kapne na pod.

U pećinu se ulijeva potok koji protječe cijelom njenom dužinom formirajuci mjestimično jezerca koja predstavljaju prepreku znatiželjnicima – amaterima da što bolje upoznaju unutrašnjost ove prirodne ljepotice.

Šarića pećina nikad’ do sada nije studiozno i detaljno istražena, za šta ima debelih razloga, koji bi je mogli deklarisati kao pravo prirodno bogatstvo, priuštiti joj određenu vrstu zaštite, te pomoći da se uvrsti u neku buduću turističku ponudu grada Bihaća kao jedna atraktivna destinacija.

Doduše, bilo je nekih pokušaja, kao npr. 2010. godine, kada je grupa entuzijasta predvođena Munibom Denjom Čavkićem, Željkom Mirkovićem, Ramizom Kovačevićem i Kemalom Kemom ef. Fatkićem, posjetila i pretražila ovaj zanimljiv speleološki lokalitet, međutim, sve je to nedovoljno i na tome se stalo.

Bilo je naznaka i nagovještaja dolaska stručnjaka sa odgovarajućom opremom kako bi se Šarića pećina podrobnije i studioznije istražila, međutim, do dana današnjeg sve je ostalo na nagovještajima.

Poseban problem, kada je u pitanju Šarića pećina, predstavljaju nesavjesni posjetioci i djeca, koji ne shvatajući pravu vrijednost ove prirodne blagodati, uništavaju i oskrnavljuju špiljski nakit nanoseći nepopravljivu štetu.

U skorijoj budućnosti nadamo se da će neko naći interesa kako bi ovaj lokalitet zaštitio, uredio i načinio jednom poželjnom turistiščkom destinacijom, do tad’, svi možemo dati svoj doprinos na sprečavanju njegove daljnje devastacije.

Bilo bi korisno, ako ništa drugo, a ono postaviti table upozorenja, kako bi se na vrijeme posjetiocima skrenula pažnja o besmislenosti i pogubnosti neodgovornog ponašanja i skrnavljenja unutrašnjosti Šarića pećine.

Vikici.net




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.