Poljoprivrednik, biznismen, ugostitelj… zasadio i carsko drvo – čovjek koji pomjera granice ljudskih vrijednosti i sposobnosti…

Veliki ljubitelj konja i konjičkog sporta, poljoprivrede i svega onog što ona nosi uz sebe – Samir Aličić, porodičan čovjek koji se odlučio za ostanak u svojoj domovini BiH i nikud ne namjerava ići, razumljivim jezikom rečeno – čovjek koji pomjera granice ljudskih vrijednosti isposobnosti…

Samira Aličića iz Izačića javnosti je najpoznastiji po organizovanju jedne od najboljih i najposjećenijih štraparijjada u BiH, na kojima se znade okupiti i nekoliko hiljada ljubitelja ovog konjičkog sporta iz cijele države i regiona.

Uz organizovanje štraparijada, koje možemo nazvati i “druženje bez grasnica”, jer okuplja ljude iz kompletne BiH i regiona, Samir se bavi i poljoprivredom.

Pored konja, gazdinstvo mu krase i mnogobrojne domaće životinje, međui kojima i vrsna goveda. Uzgaja Samir i krompir, žitarice a i povrća ne nedostaje za vlastitu upotrerbu te gotovo sve ono što je jednom domaćinstvu potrebno.

Uslužnom djelatnošću, ugostiteljstvom, ovaj vrijedni čovjek bavi se već mnogo godina, gotovo od kako je navršio punoljetstvo i vlasnik je “Kazablanka Kaffe Bara”.

Prije nekoliko godina, tačnije u zadnjem kvartalu 2019., zasadio je Samir plantažu drveta budućnosti, 300 stabala, koja već dostiže visinu od 6 metara a za par godina moći će ga koristiti i ubirati korist od njega.

Riječ je o paulovniji, drvetu budućnosti koje raste tri puta brže od ostalih brzorastućih stabala i za pet godina, u najboljim uvjetima, može dostići do 20 metara visine, te do 42 centimetra u obimu.

Iz daleke Kine i Japana, pustilo je korijenje prvo u Pomoravlju – Srbija, a evo, zahvaljujući Samiru dođe i kod nas.

Paulovniju još zovu i carsko drvo, a specijalni je hibrid koji podnosi velike temperaturne razlike. Ukrštanjem, paulovnija je adaptirana za naše područje, pa sad nove vrste mogu da izdrže zimske temperature niže i od dvadeset stepeni celzijusa ispod nule, a ljeti i preko 45 u plusu!

Carsko drvo ima ogromne listove i lisnu površinu, zbog čega i raste tako brzo. Lako se obrađuje i spada u kvalitetno tehničko drvo. Za industrijsku upotrebu spremno je za 7 do 10 godina, a za to vrijeme stablo dostiže debljinu od pedesetak centimetara. Na tržištu dostiže visoku cijenu i s ekonomske strane gledišta, radi se o najisplativijem drvetu.

U Kini, recimo, običaj nalaže da se, kad se rodi žensko dijete, zasadi jedna paulovnija koja se sječe kad djevojka stasa za udaju. Od nje se pravi kompletan namještaj za miraz.

Nakon sječe, novo stablo izrasta iz panja. Tako sedam puta, što dodatno, u velikoj mjeri, čini vrlo isplativim investiranje u sadnicu.

Zasadi paulovnije odlični su i za pčelare jer su njeni cvjetovi puni nektara. Paulovnija još može da se koristi za ishranu stoke. U tom slučaju sadi se gušće, a lisna masa kosi se svakih 20 dana. Ta stočna hrana hranljivija je od lucerke. Ako se opalo lišće prekrije zemljom, dobije se kvalitetan humus za đubrenje.

Paulovnija je korisna i kao čuvar životne sredine jer nije zagađivač prilikom sagorjevanja. Tona kineskog drveta daje svega pola kilograma pepela. Uz to, zbog velike mase i količine listova koji su široki i do 75 centimetara, paulovnija proizvodi veliku količinu kiseonika. Jedno stablo proizvede kiseonika koliko potroši 60 ljudi.

Iz svega se dade zaključiti da je Samir napravio odličan, vrhunski posao, od kojeg, radi visoke cijene i dobre hladovine, neće samo on imati koristi, već i mi i kompletna društvena zajednica sa njim, pa iz tog razloga treba i država i lokalna zajednica da ga podrži.

Svaka čast marljivi čovječe, želimo ti da što prije počneš ubirati plodove uloženog truta u zasade carskog drveta.

Sretno!