Sve veći strah od nuklearnog rata
Svijet se možda neumoljivo kreće prema scenariju nuklearnog rata između velikih sila čiji su odnosi sve napetiji. Stručnjaci poput fizičara Davida Grosa upozoravaju da bi u takvom scenariju čovječanstvo moglo imati manje vremena na Zemlji nego što mislimo.
Čovječanstvu bi ostalo još 35 godina života na Zemlji
Američki fizičar, koji je podijelio Nobelovu nagradu s Frankom Wilczekom i Davidom Politzerom za otkriće asimptotske slobode, upozorio je u izjavama koje je objavio Live Science da je čovječanstvu ostalo jedva 35 godina na Zemlji s obzirom na potencijalni rizik od nuklearnog rata.
Prijetnja koja je stvarnija nego što se čini
Gross je dao ovo alarmantno predviđanje nakon što je primio nagradu za životno djelo u fizici 2026. godine na Breakthrough Prize in Fundamental Physics, međunarodnoj nagradi popularno poznatoj kao “Oskari nauke”, upozoravajući da predstavlja stvarnu prijetnju u ovim turbulentnim vremenima.
Opsjednut opstankom čovječanstva
„Trenutno dio svog vremena provodim objašnjavajući ljudima da su njihove šanse da požive još 50 godina veoma male. Zamolili su me da razmišljam o budućnosti, a to me zaokuplja već nekoliko godina – ne budućnost ideja i razumijevanja prirode, već opstanak čovječanstva”, rekao je u intervjuu za Live Science.
Procjena zasnovana na vjerovatnoći
U istom intervjuu za poznati američki naučni portal, pojasnio je da je brojka koju je naveo bila gruba procjena, zasnovana na godišnjoj vjerovatnoći nuklearnog sukoba velikih razmjera između glavnih svjetskih sila.
Uvijek je postojala minimalna mogućnost
„Čak i nakon završetka Hladnog rata, kada smo imali sporazume o kontroli strateškog naoružanja, a svi su oni u međuvremenu nestali, vjerovatnoća nuklearnog rata procjenjivala se na 1 % godišnje”, naglasio je fizičar.
Situacija se pogoršala posljednjih godina
Međutim, upozorio je da se globalna politička situacija značajno pogoršala tokom posljednje tri decenije, posebno od prijelaza stoljeća, a još više posljednjih godina, što potvrđuju trenutni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Rizik se udvostručio
Na osnovu svog rasuđivanja i naknadnih proračuna, Gross je utvrdio da godišnji rizik od nuklearnog rata trenutno iznosi približno 2% – što znači „jedna šansa u 50 svake godine”.
Nešto manje od tri decenije do našeg kraja
Uz nivo rizika od nešto manje od 2%, američki istraživač procjenjuje da taj vremenski okvir iznosi 35 godina – brojka zasnovana na prosječnom procijenjenom vremenu do izbijanja nuklearnog rata, izračunatom na osnovu ovih godišnjih vjerovatnoća.
Vjerovatnoća se akumulira
„To je poput radioaktivnog raspada atoma: može biti riječ o ekstremnom, malo vjerovatnom događaju, ali što duže traje, to postaje vjerovatniji. Vjerovatnoća se akumulira. Tako bismo trebali razmišljati o tome”, objasnio je Gross u drugom intervjuu za Scientific American.
Faktori koji potiču pesimizam
Fizičar također ukazuje na očigledne faktore koji povećavaju vjerovatnoću takvog događaja: veliki rat u srcu Evrope; još jedan na Bliskom istoku, koji prijeti destabilizacijom regije, a time i globalnog tržišta nafte i plina; ili rastuće tenzije između dvije nuklearne sile, poput Indije i Pakistana.
Spomenuta je mogućnost upotrebe nuklearnog oružja
Međutim, ono što stručnjake možda najviše zabrinjava jeste činjenica da se, usred svih ovih sukoba, po prvi put otvoreno raspravlja o upotrebi nuklearnog oružja, dok se istovremeno govori o novoj fazi širenja tog arsenala oružja.
Opasan uspon vještačke inteligencije
Ovome se pridružuje još jedan problem koji se posljednjih godina pojavio na globalnom nivou – problem koji bi mogao biti ključan za povećanje nuklearnog rizika: vještačka inteligencija (VI). VI bi mogla pogrešno protumačiti upozorenja o napadu i pokrenuti nekontrolisane, automatizovane reakcije, što bi potencijalno moglo dovesti kako do neželjene eskalacije, tako i do katastrofe koja bi mogla odnijeti milione života.
Opasnost raste sa svakim napretkom i nazadovanjem
„Trenutno postoji devet država koje posjeduju nuklearno oružje. Čak je i situacija s tri države beskrajno složenija od one s dvije. Sporazumi i norme između zemalja se urušavaju. Oružje postaje sve sofisticiranije. Automatizacija, a možda čak i vještačka inteligencija, uskoro će upravljati ovim sredstvima”, upozorio je Gross za Live Science.
U skladu sa „Satom sudnjeg dana”
Grossov pesimizam ogleda se i u simboličnom „Satu sudnjeg dana”, koji vodi Bulletin of the Atomic Scientists (Bilten atomskih naučnika) pri Univerzitetu u Čikagu. Ovaj sat, koji prati rizik od velike globalne katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, trenutno pokazuje 85 sekundi do ponoći, što nas dovodi bliže globalnoj katastrofi nego ikada prije.
Ovo nije nepovratna situacija.
Za fizičara, ova situacija nije nepovratna; naprotiv, ona se može prevazići. Međutim, to zahtijeva posvećenost dijalogu, diplomatiji i snažnim međunarodnim sporazumima između svih svjetskih nacija, a posebno velikih nuklearnih sila. Opstanak čovječanstva u roku od samo tri decenije zavisi od toga.
Nešto na šta možemo uticati
„Manje sam optimističan nego što sam bio prije nekoliko godina. Politika u SAD-u i širom svijeta sve više izlazi iz kolosijeka. Međutim, kada je riječ o nuklearnoj prijetnji, ona nije neka prirodna sila izvan naše kontrole. Možemo nešto poduzeti po tom pitanju. Na kraju krajeva, riječ je o sistemima koje su izgradili ljudi, kojima oni upravljaju i koje održavaju“, zaključio je Gross u intervjuu za Scientific American.
