Iako su u nekim zemljama primjetna blaga poboljšanja, indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023. ipak pokazuje da korupcija napreduje širom svijeta.
CPI rangira 180 zemalja i teritorija širom svijeta prema njihovom percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru, ocjenjujući na skali od 0 (veoma korumpiran) do 100 (veoma čist).
Globalni trend slabljenja pravosudnih sistema smanjuje odgovornost javnih službenika, što omogućava da korupcija napreduje.
I autoritarni i demokratski lideri potkopavaju pravdu. To povećava nekažnjivost korupcije, pa čak i ohrabruje otklanjanjem posljedica za kriminalce. Koruptivna djela poput podmićivanja i zloupotrebe ovlasti također se infiltriraju u mnoge sudove i druge pravosudne institucije širom svijeta. Tamo gdje je korupcija norma, ranjivi ljudi imaju ograničen pristup pravdi, dok bogati i moćni zauzimaju čitav pravosudni sistem, nauštrb općeg dobra.
Zemlje koje su visoko rangirane na CPI imaju vlastiti problem nekažnjivosti, čak i ako se to ne odražava u njihovim ocjenama. Mnogi slučajevi prekogranične korupcije uključivali su kompanije iz zemalja s najboljim rezultatima koje pribjegavaju mitu kada posluju u inostranstvu. Drugi su umiješali profesionalce koji prodaju tajnost ili na drugi način omogućavaju stranim korumpiranim službenicima. Pa ipak, zemlje s najboljim rezultatima često ne uspijevaju krenuti za počiniteljima transnacionalne korupcije i njihovim pomagačima.
Korupcija će nastaviti da napreduje sve dok pravosudni sistemi ne budu mogli da kazne prekršaje i drže vlade pod kontrolom. Kada se pravda kupuje ili se politički miješa u nju, ljudi su ti koji pate. Lideri treba da u potpunosti ulažu i garantuju nezavisnost institucija koje podržavaju zakon i bore se protiv korupcije. Vrijeme je da se okonča nekažnjivost za korupciju.
Šta se dešava širom svijeta?
Svaki region ili stagnira u svojim ukupnim naporima protiv korupcije ili pokazuje znakove opadanja. Međutim, nekoliko zemalja je značajno poboljšalo svoje rezultate u posljednjoj deceniji, pokazujući da je napredak moguć u svakom okruženju.
Dok su Zapadna Evropa i Evropska unija i dalje region sa najboljim rezultatima, njen regionalni prosječan rezultat pao je na 65 ove godine, kako provjere i ravnoteže slabe, a politički integritet erodiran. Uprkos poboljšanju u nekim zemljama, podsaharska Afrika održava najniži prosjek na 33, a demokratija i vladavina prava su pod pritiskom.
Ostatak svijeta i dalje stagnira sa svim ostalim regionima koji imaju prosjek ispod 50. Istočna Evropa i Centralna Azija se bore sa nefunkcionalnom vladavinom zakona, rastućim autoritarizmom i sistemskom korupcijom.
Bliski istok i Sjeverna Afrika pokazuju malo poboljšanja, odražavajući tekuću borbu s političkom korupcijom i sukobima, a Azijsko-pacifički region pokazuje dugoročnu stagnaciju, iako neke zemlje koje su istorijski na vrhu nazaduju. Konačno, nedostatak nezavisnosti pravosuđa i slaba vladavina prava omogućavaju široko rasprostranjenu nekažnjivost u Americi.
Danska je najmanje korumpirana država te se i ove godine nalazi na prvom mjestu u međunarodnoj usporedbi (90 bodova), slijedi Finska i Novi Zeland na drugom i trećem mjestu.
Austrija sa 71 bod zauzima 13. mjesto u evropskoj usporedbi. Njemačka i Švicarska pozicionirane su mnešto bolje.
Najlošije na međunarodnom nivou pozicionirani su Somalija (11 bodova), te Venezuela, Sirija i Južni Sudan sa po 13 bodova.
Od zemalja bivše Jugoslavije Hrvatska se nalazi na 57. mjestu, Sjeverna Makedonija na 77., Srbija na 104., i naša Bosna i Hercegovina na nezavidnom 108. mjestu.
Kompletnu listu pogledajte O V D J E.
