Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi.
Traži se da se u Prijedoru podigne spomenik za 102. ubijene djece
Dan bijelih traka, simboličan datum proglašen u znak sjećanja na ubijene stanovnike prijedorskog kraja, obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim gradovima.
Na današnji dan 1992. godine vlasti bosanskih Srba naredile su nesrpskom stanovništvu da se označi bijelim trakama.
Obilježavanje ovog dana pokrenula je inicijativa “Jer me se tiče” iz Prijedora, a cilj im je ostvarivanje ljudskih prava i sloboda za sve, bez obzira na etničku pripadnost, kao i borba za prava civilnih žrtava na sjećanje, komemoracije i memorijale.
Traže da se u Prijedoru podigne spomenik za 102 ubijene djece. Na taj zahtjev gradske vlasti nikad nisu odgovorile.
Peticija za izgradnju spomenika je predana prošle godine, međutim, Gradska skupština u Prijedoru se nije izjasnila o tome. U inicijativi kažu da će Dan bijelih traka biti i oblik protesta protiv takvog postupanja lokalnih vlasti.
102 bijele ruže
Građani Prijedora su, noseći bijele trake na rukama, nakon šetnje glavnom gradskom ulicom na trgu u centru grada, ostavili 102 bijele ruže sa imenima djece ubijene u ovom gradu 1992. godine.
“Nosimo smo bijele trake danas, kako sutra u ovom gradu niko ne bi morao da nosi. Naša poruka je jednostavna: budimo ljudi. Tu poruku šaljemo gradskim vlastima ovdje u Prijedoru. Oni koju sjede u prijedorskoj skupštini na velikom su ispitu ljudskosti. Pred njima stoje roditelji ubijene djece i zahtijevaju da se izgradi spomenik u centru grada za ubijenu djecu. Ne spomenik mržnje nego spomenik sjećanja i spomenik opomene da više nikad u ovom gradu niko ne ubija bespomoćnu djecu i nedužne ljude”, rekli su iz Inicijative “Jer me se tiče”.
Hana Obradović iz Inicijative objasnila je kako je 31. maj 1992. godine obilježen kao crni dan u istoriji grada Prijedora.
“Danas smo ovdje kako bismo podržali inicijativu roditelja ubijene djece, zahtjev koji je predan lani pred prijedorske vlasti, kako bi dali dozvolu da se izgradi memorijal za ubijenu djecu Prijedora”, rekla je ona.
Na centralnom trgu pročitana su imena ubijene djece. Građani i aktivisti nevladinih organizacija nosili su transparente, a izveden je i performans u kojem su aktivisti i djeca slagali kockice sa imenima djece ubijene u Prijedoru.
Ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana
Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčanki “Izvor”, kaže da je, prema evidenciji ovog Udruženja, tokom rata ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi.
“Nismo uzimali u obzir evidenciju vojnika za koje se zna da su stradali kao vojnici i sa jedne i sa druge strane”, rekao je Ramulić.
Prema njegovim riječima, među žrtvama je 258 žena i 102 djece.
Trećina je ubijena u logorima Omarska (458), Keraterm (372), dok “Izvor” za logor Trnopolje nema precizne podatke.
Sa žrtvama na Korićanskim stijenama, u pitanju je oko 250 žrtava. Druge dvije trećine ubijene su izvan logora.
“Glavni period kada su u Prijedoru ljudi bili izloženi progonu, ubijanju, silovanjima je od 23. maja do 21. augusta 1992. godine, kada je na planini Vlašić pogubljeno oko 200 zatočenika iz logora Trnopolje. U ta tri mjeseca je ubijeno oko 3.000 ljudi i došli smo do podataka da su prosjeku svaki dan ubijena 32 muškarca, tri žene i po jedno dijete”, kaže Ramulić.
Prema njegovim riječima, 807 žrtava još nije identificirano, a tijela nekih od njih vjerovatno se nalaze u identifikacionom centru Šejkovača u Sanskom Mostu.
“Mi smo vjerovatno rekorderi svih vremena u svijetu, jer imamo 38 pravosnažno osuđenih osoba iz Prijedora za ratne zločine, trenutno četverica čekaju pravosnažnu presudu i 19 je još u postupku prvostepenog dokazivanja. Mi smo lokalna zajednica kakvog primjera nema u svijetu i vjerovatno neće ni biti, da imamo toliko dokazanih ratnih zločinaca po glavi stanovnika”, izjavio je Ramulić.
Dan bijelih traka u nedjelju će, također, biti obilježen u i drugim brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, a sjećanje na zločine počinjene nad nesrbima u Prijedoru 1992. godine obilježit će se i u Zagrebu.
Sarajlije odale počast prijedorskim žrtvama
U organizaciji pokreta “AntiDayton” u centru Sarajeva obilježen je Dan bijelih traka, u znak sjećanja na civile stradale u Prijedoru i njegovoj okolici tokom rata u BiH.
Aktivisti grupe su na ulicama Sarajeva od 50 metara platna prolaznicima podijelili 3.176 bijelih traka uz podsjećanje kako je građanima Prijedora, nesrbima, u maju 1992. godine putem radija naređeno da svoja tijela obilježe “bijelim trakama” te da na svojim domovima istaknu bijele čaršafe.
Jedna od aktivistkinja, Zvjezdana Hatak kazala je kako se u javnosti mora podići svijest o zločinima počinjenim u Prijedoru a na osnovu bijelih traka kojima su žrtve bile obilježene.
“Građanka sam koji duboko suosjeća sa građanima Prijedora i današnjim žalosnim danom. Ovo je dan podsjećanja na sve nevino izgubljene živote u gradu Prijedoru, ali i cijeloj BiH za vrijeme agresije”, istakla je Hatak.
Osnivač “AntiDayton” grupe Nihad Aličković podsjetio je kako je “važno obilježavati ovaj dan da bi građani znali o čemu se radi i da se nikad ne zaboravi”. “Protiv zaborava se borimo ovim putem i odajemo počast žrtvama Prijedora”, kazao je Aličković.
Obilježavanje Dana bijelih traka i u Banjoj Luci
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini u nedjelju ujutro je izvjesio bijele čaršafe na prozorima svojih ureda u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su pripadnici srpskih policijskih i vojnih formacija naredili da se, u cilju razlikovanja i prepoznavanja, označe svi pripadnici nesrpskog naroda na području sjeverozapadne Bosne.
“Na ovaj način ćemo se poistovjetiti s građanima Prijedora i Sanskog Mosta, koji su morali istaći bijele zastave ili čaršafe na svoje domove i izlaziti na ulice s bijelim trakama, sve u cilju kako bi bili obilježeni kao pripadnici ‘onih drugih'”, kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini.
I na glavnom trgu u Banjoj Luci u nedjelju je grupa građana uličnom akcijom obilježila Dan bijelih traka, simboličnim opasavanjem svih okupljenih jednom bijelom trakom.
Šutnja je, uz nošenje bijelih traka, bila način da odaju počast žrtvama rata koje su prije 23 godine nedužno stradale u Prijedoru.
“Današnju akciju će provesti obični građani, neki su uključeni u nevladine organizacije i inicijative, a neki nisu. Ovo je ipak akcija običnih građana, kojom se želi vratiti dignitet i dostojanstvo žrtvi, ime i prezime, a ne njeno nacionalno opredjeljenje”, naglasio je Srđan Šušnjica, jedan od učesnika akcije u Banjoj Luci.
Ovom akcijom, također, žele ukazati da su, kako je naveo, “žrtve stradale samo zato što su bili nesrbi u kampanji etničkog čišćenja, genocida i nacionalne homogenizacije u [bosanskohercegovačkom entitetu] Republici Srpskoj”.
Šušnjica je dodao da sva svjedočenja koja su dostupna u Haškom tribunalu i u ozbiljnim istraživačkim radovima demantiraju ignoranciju koju građani Banje Luke ispoljavaju, a što je na jedna način bio slučaj i u nedjelju.
“Meni je žao, ali vjerujem da se građani Banje Luke mogu suosjećati na način da nema nacionalne retorike”, naveo je.
Sjećanje i u Tuzli
U znak podrške porodicama i roditeljima djece ubijene u Prijedoru kojima lokalne vlasti ne dozvoljavaju da podignu spomenik žrtvama proteklog rata, brojni građani Tuzle pridružili su se akciji obilježavanja Dana bijelih traka.
˝Do sada smo individualno obilježavali ovaj dan, te su pojedinci samoinicijativno stavljali bijele trake, solidarišući se sa prijedorskim žrtvama. Danas podsjećamo na strahote koje su proživljavali ti ‘obilježeni’ ljudi i stavljanjem trake oko ruke dajemo svoj doprinos borbi protiv fašizma, diskriminacije, te segregacije žrtava na osnovu njihovog identiteta˝, izjavila je Elmira Begić, aktivistica Omladinskog pokreta “Revolt”.
Pohvalila je inicijativu vlasnika tuzlanskih kafića iz centra grada da se pridruže akciji, na način da njihovi konobari i uposlenici nose bijele trake.
Obilježavanju Dana bijelih traka u Tuzli priključili su se i mladi iz Asocijacije srednjoškolaca Tuzle, studenti Pravnog fakulteta iz ovog grada, kao i univerzitetski profesori i drugi ugledni građani. Prije nekoliko dana, na sjednici Gradskog vijeća Tuzle, svi vijećnici i vijećnice oko ruke su nosili bijele trake.
