JESEN STIGLA DUNJO MOJA
Jesen je za kestenoljupce posebna blagodat prirode. Svojim dolaskom kestenoljupce uvodi u dane radosti i uživanj u jednoj od najukusnijih i najzdravijih šumskih delicija.
Miris prženog kestena, koji se ovih dana počinje širiti mnogim gradskim ulicama, mahalama i seoskim avlijama, ljubiteljima kestenja pruža poseban, dugo i željno isčekivan užitak.
Da je tako, dajemo im za pravo, jer i sami smo imali priliku uvjeriti se u gurmanske posebnosti te jesenske delicije.
Može se konzumirati pržen, kuhan, sladak, zasoljen, u različitim desertima… međutim, istinski kestenoljupci reći će nam – “…prženi kesten je nezamjenjiv”.
Možemo ga i sami pripremiti, ispržiti, ne moramo biti čak ni posebno stručni, dovoljna je jedna veća limena posuda sa išupljikanim dnom, najbolje aluminijumska, malo bukovih drva i dobra volja, koje kestenoljupcima nikad ne fali. Jedino što moramo obavezno voditi računa da površinu svakog kestena načnemo (koru) kako ne bi dolazilo do malih burnih eksplozija i raspršivanja sadržaja, što često puta zna biti i jako neugodno. Tokom procesa prženja kestene je neophodno miješati kako ne bi dolazilo do ugljenisanja samih.
Može se kesten pržiti i u pećnicama, ili u električnim i posudama na plin za to predviđenim, međutim, ljubitelji kestena jedinstveni su u stavu da “…nema prženog kestena dok ga plamen ne dohvati”, i tako u stvarnosti jeste.
Nema ova šumska delicija samo savršen okus već je i izuzetno zdrava, pa evo i nekoliko dodatnih, dobrih razloga da je u bilo kom obliku uvrstite u svakodnevnu ishranu:
1. Bogatstvo vitaminom C karakteristika je koja kesten izdvaja od sličnih namirnica, kao i mali nivo masti. Kesten sadrži manje od 70 kalorija na 30 grama, što ga čini idealnim za mršavljenje,
2. Kestenje obiluje folnom kiselinom, tačnije vitaminom B9 koji nije karakterističan za jezgraste plodove, a zaslužan je i za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK,
3. Ova jesenja namirnica pomaže u smanjivanju nivoa holesterola, a da biste zadovoljili dnevne potrebe za vitaminima i mineralima, preporučuje se unos 85 grama. Jedući kestenje, u organizam unosite magnezijum i fosfor, koji su važni za metabolizam kostiju, kao i kalijim koji uravnotežava krvni pritisak,
4. Po svom sastavu, kestenje ima najveći postotak skroba, a ne sadrži gluten, što ga čini sve popularnijom namirnicom. Također, brašno kestena pokazalo se idealnim u pravljenju kolača, sladoleda, supa i soseva,
5. Divlji kesten nije jestiv, ali ima niz ljekovitih svojstava. na primjer, čaj od kestena uspješno ublažava simptome astme i bronhitisa, a kao glavni sastojak krema idealan je u liječenju proširenih vena, kao i u borbi protiv celulita.
