“Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirale su ljude širom svijeta”, stoji u objavi njegove porodice.
Danas, 14. 3. 2018., u dobi od 76 godina, u svojoj kući u Cambridgeu umro je jedan od najvećih svjetskih genija, teoretski fizičar Stephen Hawking.
“Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti”, poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim. “Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirale su ljude širom svijeta”, stoji u objavi.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio je na Sveučilištu Cambridge. Od 1974. postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Najpopularnije djelo mu je znanstveni bestseler “Kratka povijest vremena” (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 sedmica.
Također, u jedno od najpopularnijih njegovih djela spada i knjiga TEORIJA SVEGA – PODRIJETLO I SUDBINA SVEMIRA
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.
