VIKIĆI – uvriježeni naziv za modernu urbanu cjelinui koju čine: Čavnik, Halkići, Bunići, Sušići i sami Vikići
Naselje u najzapadnijem dijelu BiH, tik uz samu granicu s’ R Hrvatskom, 2 km udaljeno od državnog Graničnog prijelaza Izačić, mještani vole reći, “najljepše naselje na Svijetu”, a Vikići s’ pravom i zaslužuju epitet “najljepši”.
Geografski položaj, konfiguracija terena (ravničarski, prošaran brežuljčićima), koji poput razbacanih bisera ukrašavaju ovaj dio podneblja, prekrasni i živopisni prirodni krajolici, toplina, gostoprimstvo i radinost domicilnog stanovnistva, ponos i jak karakter, sve je ono što Vikiće i Vikićane čini posebnim i prepoznatljivim.
Što bi rekao turski putopisac Evlija Čelebija, malo je riječi, malo mastila, da bi se sve to dočaralo, ali, dovoljno je, baš kao kroz Bosnu, samo jednom proći sokacima Vikića i želja za ponovnim susretom nikad vas neće napustati, jer miomiris koji se urankom, u jutarnje sate, širi ovom kasabom, neprestano će vas prizivati sebi, tražiti od vas da ga osjetite, da se utopite u njega i živite s’ njim.
Vikići su bosansko-hercegovačko naselje smješteno u Federaciji BiH, tačnije u USK-u, pripadaju administrativnoj jedinici Gradu Bihaću, MZ Izačić. Nalaze se na 44°53'30” sjeverno od ekvatora i 15°46'32” istočno od početnog meridijana.
Čine ga nekoliko zasebnih zaseoka, sada već modernih urbanih mahala koje se stapaju u jednu cjelinu, a to su: Čavnik, Halkići, Bunići, Sušići i samo jezgro Vikići.
Smješteno na sjeverozapadnom dijelu BiH, na granici sa Republikom Hrvatskom s’ čijim naseljima – Ličkim Petrovim Selom, te Vagancem, graniči sa zapadne strane; svojim Bugarom, Malom Pećom i Gatom sa sjeverne strane; Vrstom sa istočne i Izačićem sa južne strane. Od većih urbanih gradskih sredina Vikićima su najbliži Bihać – 10 kilometara i Cazin – 25 km.
Nacionalna strukura, kao i socijalne kategorije stanovništva su raznolike. Stanovništvo je većinski (99,4 %) muslimanske vjeroispoijesti, najvećim dijelom bavi zemljoradnjom, međutim, Vikići imaju i mlade obrazovane ljude, svih profila i zanimanja…
Tabelarni prikaz nacionalne strukture stanovništva u tri posljednja popisa:
| Vikići | ||||||
| Godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1.079 (98,00%) | 972 (97,20%) | 804 (95,60%) | |||
| Srbi | 18 (1,63%) | 5 (0,50%) | 20 (2,37%) | |||
| Hrvati | 1 (0,09%) | 0 | 13 (1,54%) | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,09%) | 15 (1,50%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 2 (0,18%) | 8 (0,80%) | 4 (0,47%) | |||
| ukupno | 1.101 | 1.000 | 841 | |||
Infrastruktura: asvaltirana centralna saobraćajnica (1985. god.), vodovodna mreža (izgrađena 1991. god.), telefonska linija (1988. god.), a u toku je i modernizacija zastarjele niskonaponske elektro mreže koja je izgrađena davne 1970. god.
U naselju se nalazi novo izgrađena petogodišnja osnovna škola (2008. god. otvorena). Ova područna škola s’ radom je počela 1971. godine, kada je koristila prostorije hodžinske kuće kao učionice, nakon toga nastava se seli u stambeni objekat Ibrahima Mujetića, da bi 80-tih godina bio izgrađen montažni objekat koji svrsi služi sve do 2008. god., a zbog dotrajalosti samog pristupilo se izgradnji novog objekta.
Džemat Vikići raspolaže džamijom i džematskom kućom.
Vikići broje oko 350 domaćinstava.
Vikićka historija-povijest usko je vezana za istoriju-povijest Izačića, dijeli je s Izačićem, i zapravo, kada govorimo o povijesti Izačića, govorimo i o povijesti Vikića, jer oduvijek predstavljaju jednu cjelinu.
Starije arhivske građe koja govori o postojanju Vikića kao naselja gotovo da i nema, međutim, ovdje ćemo koristiti autentičnu arhivsku građu koja govori o povijesti Izačića iz XV vijeka, što
s’ pravom mozemo reći da se odnosi i na Vikiće. Građa je jako zanimljiva, pominje se čak i Mala Peć, te Bugar kao šuma, a ne kao naselje.
Naime, riječ je o djelu Radoslava Lopašića – “BIHAĆ I BIHAĆKA KRAJINA” – “MJESTOPISNE I POVIESTNE CRTICE”, štampano 1890. god. u Zagrebu, izdanje “MATICA HRVATSKA”, iz kojeg izdvajamo samo dio koji govori o gradu Izačiću.
Pročitajte, jako je zanimljivo!
