Nešto više od sedmicu dana nakon početka nove školske godine u Beču stižu prve informacije o provedbi zabrane nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina. Iako je većina škola novu regulaciju provela bez većih problema, u pojedinim slučajevima došlo je do ozbiljnih sukoba između roditelja i školskog osoblja.
Prema procjenama predstavnika učitelja, u Beču je zabilježeno oko 50 slučajeva u kojima djevojčice ili njihovi roditelji nisu željeli surađivati sa školama.
Thomas Krebs, zamjenik predsjednika Središnjeg odbora bečkih učitelja, rekao je da su škole bile dobro pripremljene za početak primjene novih pravila.
Prema njegovim riječima, u većini obrazovnih ustanova provedba zabrane protekla je bez većih poteškoća. Problemi su se uglavnom pojavili u situacijama kada djevojčice, unatoč upozorenju škole, nisu željele skinuti maramu.
U otprilike polovici slučajeva u kojima je utvrđeno kršenje pravila škole su uspjele pronaći rješenje u razgovoru s učenicama i roditeljima. U drugoj polovici roditelji ili djevojčice nisu pristali na suradnju. Procjenjuje se da je takvih slučajeva u Beču bilo oko 50.
U nekim situacijama rasprave nisu ostale samo na neslaganju sa školom. Prema riječima predstavnika učitelja, zabilježeno je nekoliko slučajeva u kojima su situacije eskalirale verbalnim napadima i prijetnjama upućenima školskom osoblju.
Učitelji zbog toga očekuju brzu i konkretnu pomoć bečke obrazovne uprave. Cilj je da škole u takvim situacijama ne ostanu same i da mogu dobiti podršku bez dugotrajnih administrativnih procedura.
Neke djevojčice nisu ni znale za novu zabranu
Dodatnu pozornost privukao je podatak da dio učenica prije početka školske godine nije bio upoznat s novim pravilima.
Predstavnik sindikata učitelja Thomas Bulant rekao je da ga je iznenadio broj djevojčica koje nisu znale da zabrana stupa na snagu.
U školama su zbog toga organizirani razgovori s učenicama i njihovim roditeljima. Ako problem nije bilo moguće riješiti na razini škole, slučajevi su proslijeđeni nadležnoj obrazovnoj upravi.
Neke učenice doživjele snažnu emocionalnu reakciju
Osim organizacijskih problema, učitelji upozoravaju i na psihološki pritisak kojem su pojedine učenice bile izložene.
Prema Bulantovim riječima, čuo je za slučajeve djevojčica koje su snažno emocionalno reagirale kada su od njih zatražili da skinu maramu. Do kraja prošlog tjedna na posebnu telefonsku liniju za učitelje i ravnatelje zaprimljeno je oko 40 poziva.
Zabrana vrijedi do 14. rođendana
Nova pravila vrijede od početka školske godine 2026./27. za učenice do navršenih 14 godina.
Zabrana se odnosi na javne i privatne škole te obuhvaća marame kojima se glava pokriva „prema islamskim tradicijama“. Austrijske vlasti zakon obrazlažu zaštitom razvoja djece i njihovog prava na samostalno odlučivanje.
Dobna granica od 14 godina povezana je i s austrijskim pravilima o vjerskoj punoljetnosti.
Kazne za roditelje mogu doseći 800 eura
Kršenje zabrane ne znači automatski novčanu kaznu. Kod prvog slučaja škola najprije treba razgovarati s učenicom i njezinim roditeljima odnosno skrbnicima.
Ako djevojčica ponovno dođe u školu s maramom, slučaj se može proslijediti nadležnoj školskoj upravi, nakon čega slijedi dodatni razgovor.
U slučaju ponavljanja kršenja pravila uključuje se i služba za zaštitu djece i mladih.
Novčane kazne predviđene su tek kao krajnja mjera. One mogu iznositi od 150 do 800 eura. Ako kaznu nije moguće naplatiti, zakon predviđa i zamjensku kaznu zatvora u trajanju do dva tjedna.
Zabilježene i kritike zbog načina provedbe
Provedba zabrane izazvala je i kritike organizacija koje upozoravaju na moguću diskriminaciju.
Ured za ravnopravnost zaprimio je informacije o slučajevima u kojima su djevojčice, nakon što nisu željele skinuti maramu, navodno slane u hodnik škole ili ispred ureda ravnatelja.
Kritike je uputila i Islamska vjerska zajednica u Austriji (IGGÖ). Tvrde da se ostvaruje njihov raniji strah da bi nova zabrana mogla dovesti upravo do dodatnog pritiska na djevojčice koje bi zakon, prema obrazloženju vlasti, trebao zaštititi.
Primjena novih pravila tako je već u prvim danima otvorila raspravu o odnosu između školskih propisa, prava roditelja, vjerskih sloboda i zaštite djece.
